Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Jurski park u ribarskom magazinu

Putovanje po pučinskim otocima, naziv je izložbe netom postavljene u prostoru starog ribarskog magazina u Salima na Dugom otoku. Audio-vizualna instalacija s tim imenom prikaz je imaginarnog putovanja po pučinskim otocima srednjeg i sjevernog Jadrana biologinje dr. Gordane Pavoković, koja je napravila fotografije (dio je korišten iz arhiva Javne ustanove PP Telašćica), i Ive Vičića,koji je snimio zvukove.
Autori su fotografijom i zvukom prikazali motive nenastanjenih pučinskih otoka na kojima se gnijezde morske ptice, ponajviše galebovi i vranci, nevjerojatno živ svijet koji se stapa s motivima nežive prirode - s kamenom, drvom, morem, vjetrom, kišom, uz autentične i neobrađene zvukove koje proizvodi sama priroda.
U petnaestak minuta, koliko u ribarskom hangaru traje "priča" slike i zvuka, posjetitelji mogu odjednom čuti toliko zvukova zbog kojih bi, inače, u prirodi morali proboraviti nekoliko mjeseci ili godina.
- Publika tu može na jedinstven način, u kombinaciji fotografije i zvuka, doživjeti nedostupne i nenaseljene pučinske otoke, a cilj nam je pridonijeti zaštiti morskih ptica koje pripadaju skupini najugroženijih predstavnika ptičjeg roda. Njihova su staništa najvažniji indikatori očuvanja morskih ekosustava - kaže ravnateljica JU Park prirode Telašćica dr. biologije i ekologije Nikolina Baković.
Izložba nije koncipirana tako da se zna ili da je bitno o kojem se otoku ili otočiću radi, nego da bude imaginarno putovanje kroz koje će biti prikazan osjećaj života na nenastanjenom otoku i istaknute vrijednosti nedirnute priode koja je čovjeku nekad bila nedostupna, ali je sve manje tako.
Autori, Gordana Pavoković i Ivo Vičić, dugi niz godina obilaze te otočiće i otoke na kojima se gnijezde morske ptice, prebrojavaju aktivna gnijezda i bilježe detalje iz svakodnevnog života tih slobodarskih morskih letača, ali i drugih životinja i biljaka koje su se evolucijom prilagodile životu u surovim uvjetima, izložene suncu, vjetru, žezi, hladnoći, posolici i valovima.
Ti mali otoci prekrasne i nedostupne prirode ipak postaju sve ugroženiji utjecajem čovjeka jer su, tako na osami, sve atraktivniji domaćim šparogarima ili pak turistima koji žele izbjeći prenapučena mjesta. Nažalost, bježeći od njih, ne mijenjaju navike pa na otočićima ostavljaju smeće, remete mir pticama koje se gnijezde i na svaki način ugrožavaju njihove stanovnike.
Fotografije su vrhunske, jednako kao i snimke zvukova napravljene profesionalnom tehnikom, pa ulazak u stari ribarski magazin u Salima predstavlja ulazak u neki drugi svijet koji ekologisti i zaštitari prirode grčevito nastoje očuvati. Ova je izložba prilog tome.

Berači šparoga i galebovih jaja
Nije se uopće lako iskrcati na maleni otok, a nikad ne znate kad ćete zbog promjene uvjeta morati trčati na barku i otići neobavljena posla - kaže dr. Gordana Pavoković.
Prateći ptice, kaže, prati i promjene u staništima, gleda kako se mijenjaju mjesta na kojima ptice grade gnijezda, pokušavajući shvatiti uzroke. Ponekad su to prirodni uvjeti - loše zimsko vrijeme s velikim valovima i snažnim vjetrovima, što zna uništiti ptičja gnijezda. Ponekad su to štakori, divlje svinje koje jedu i jaja i mlade ptice, a koje je čovjek donio na te otoke, no najčešći je uzrok sam čovjek - šparogari u gotovo svakodnevnoj potrazi za šparogama uznemiruju ptice koje se gnijezde od kraja veljače do sredine svibnja, u sezoni šparoga.

Izvor. www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA