• hr
  • en
  • de
  • it

Jadran na mapi pljačkaša podmorskih arheoloških nalazišta

Ako se vađenje arheološkog blaga iz podmorja tretira kao kazneno djelo, predviđena je kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Crno tržište nesumljivo traži »robu« na kojoj se poprilično dobro može zaraditi o čemu svjedoče i istaknute prodajne cijene na internetu.

Zadarska je policija ovih dana u kući 47-godišnjeg slovenskog državljanina koji prebiva na otoku Istu, pronašla više fragmenata amfora i antičkog posuđa, dijelove olovnog sidra koje potječe iz antičkih vremena, te dva morska puža bačvara čije je vađenje iz podmorja strogo zaštićeno. Predmeti su izvađeni iz podmorja uvale Griparica kod otočića Škrada u zadarskom arhipelagu, a predstavljaju zaštićeno kulturno dobro Hrvatske. Slovenac je zaradio kaznenu prijavu koja ga tereti za nedopušteno obavljanje istražnih radova i prisvajanje kulturnih dobara. O svemu je obaviješteno i nadležno Ministarstvo kulture jer je ovim djelom ujedno počinjen i prekršaj iz Zakona o zaštiti prirode.

Velika krađa periski otkrivena je, pak, ovih dana na graničnom prijelazu u Dubrovniku. Pretragom vozila 53-godišnjeg državljanina Italije carinici su otkrili 24 komada zaštićenih periski i tako spriječili krijumčarenje ovog blaga preko granice. Zbog počinjenog prekršaja iz Carinskog zakona i Zakona o zaštiti prirode određena mu je novčana kazna od 24.200 kuna.

U krađi periski policija je sredinom kolovoza zatekla 52-godišnjeg državljanina Slovačke koji je iz podmorja Medulina izvukao 4 veće periske.
U akvatoriju Poreča uhićen je 71-godišnji Zagrepčanin koji je bio vrlo aktivan, a u njegovoj kolekciji policajci su pobrojali 22 zaštićene periske. Vađenje periski predstavlja kazneno djelo, a štite ih i odredbe Zakona o zaštiti prirode.
Ovog je proljeća jedan stanovnik Umaga otkriven u krađi jedne amfore, a u posljednje vrijeme pozornost javnosti pobudio je slučaj načelnika Općine Kukljica koji je u ožujku ove godine osuđen na uvjetnu kaznu zbog odnošenja iz podmorja Pašmana 4 amfore i jednog fragmenta antičkog posuđa.

Ako se vađenje arheološkog blaga iz podmorja tretira kao kazneno djelo, predviđena je kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina.

Podmorju su tako ove godine zadani teški udarci. Devastirano je više arheoloških lokaliteta.

Crno tržište nesumljivo traži »robu« na kojoj se poprilično dobro može zaraditi, o čemu svjedoče i istaknute prodajne cijene na internetu. Za samo jedan očuvani primjerak amfore, koja je inače najtraženiji podmorski suvenir, može se dobiti od jedne do dvije tisuće eura. Visoke cijene očito su primamljive sklonima brzoj zaradi, pa ne čudi što se hrvatsko podmorje i dalje »pelješi«.

Djelatnici Pomorske policije i Lučke kapetanije tu i tamo »bace« pogled na lokacije za koje znaju da kriju veliko arheološko blago, bilo da je riječ o brodskom teretu iz davnih vremena ili cijelim brodskim podrtinama. Takav oblik kontrole očito nije dostatan, a arheolozi nemaju sredstava za učinkovitiju zaštitu.
Država je još prije desetljeća zaštitila devet, uglavnom antičkih brodoloma koji se nalaze kod Cavtata, Mljeta, Lastova, Žirja, Raba i Umaga. Riječ je o tzv. zaštitnim kavezima kojima je prekriveno podmorsko blago kako bi se sačuvalo od pljačkaša. Druga arheološka nalazišta, nažalost, ili su već potpuno devastirana ili se ne mogu zaštititi iz nekog razloga.

Po broju arheoloških nalazišta Hrvatska zauzima visoko četvrto mjesto, a to ne iznenađuje bolje poznavatelje povijesnih prilika na ovim prostorima, jer je Jadran stoljećima bio važan trgovački pravac. U modernija vremena, posebice s rastom ronilačkog turizma, procvjetalo je i crno tržište podmorskih suvenira, a suvremena oprema omogućila je brzu pljačku koja se desetljećima sustavno obavljala. Država je jedno vrijeme gotovo prešutno prelazila preko ovakvih rabota da bi tek u novije vrijeme odlučila zaustaviti pljačku podmorskog blaga svjesna njegova važnosti za jednu zemlju, za njezino kulturno naslijeđe, a i za turizam. Ronilački safari, naime, sve je traženiji oblik odmora, o čemu svjedoči više od 150.000 ronilaca koji godišnje i po nekoliko puta zarone u jadranske dubine u potrazi za lijepim kadrom starog broda. Bez očuvane podmorske baštine ne bi, nesumljivo, bilo ni modernog oblika ronilačkog safarija.
Sve veći broj ronilaca želi zaroniti do poznatih olupina koje imaju priču, kao što je to slučaj s olupinom »Barun Gautsh«, »Francesca da Rimini«, »Tihany«, »Peltastis«, »Ursus«...

Izvor: www.hic.hr

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top