• hr
  • en
  • de
  • it

Hrvatski route 66

Jasmini, povjesničarki umjetnosti, najljepši je onaj dio kad se s nje popne iznad grada i s Orsule joj pukne pogled na Dubrovnik, Lokrum i Elafite. Silvi, medicinskoj sestri iz Münchena i bajkerici, najuzbudljiviji je dio od Senja do Starigrada, kad na dva kotača zuji s Velebitom s jedne, a s druge na rubu strmog bezdana promiče joj - Jadran i niska otoka. Alberto, poduzetnik iz Venecije, zaljubljenik u duge vožnje, dvoumi se između onog trenutka kad mu s mosta pukne panorama na Šibenski zaljev s gradom i vožnje uz Ston. U jednom se međutim slažu - Jadranska magistrala, službeno državna cesta D8, zbog svoje panoramske vrijednosti spada u jednu od atrakcija hrvatskog turizma. Štoviše, uvjereni su kako vožnja njome nudi neke od najljepših cestovnih pogleda u svijetu. Pritom nisu usamljeni.
Jadranska turistička cesta (kako smo je nekad zvali, a potom nakon otvaranja Dalmatine zaboravili) koja u dužini od gotovo 700 kilometara spaja sjever i jug hrvatske obale svako malo dobiva komplimente. Američki internetski ‘časopis za muškarce' AskMen.com uvrstio ju je među 50 najboljih cestovnih putovanja na svijetu. Među rutama koje se ističu ljepotom krajolika, egzotičnošću, dužinom ili kulturnim vezama svrstana je na 31. mjesto, s obrazloženjem: 'Suncem okupan Jadran s desne strane, vječno zelena brda s lijeve, a pred vama ništa osim vijugave ceste s dva traka koja prolazi kroz povijesne gradove i sela!' Autor popisa Adam Hodge oduševljen je prizorom što ga je vidio na spoju kontinenta i mora na Dupcima ponad Brela prema Makarskoj.
Jadranska uzobalna prometnica smještena je u elitno cestovno društvo: ceste preko planine Beartooth u američkim saveznim državama Wyomingu i Montani, kanadske Cabot Trail, prometnice kroz mongolsku stepu, Route 13 u Laosu, ceste prema meksičkom rudarskom gradiću Batopilasu, puta kroz slanu pustinju u Boliviji, zavijutke kroz škotsko visočje, ‘aveniju baobaba' na Madagaskaru, cestu uz norvešku obalu Atlantika, havajsku cestu Hanu... Prestižni nautičarski magazin Bota stavio ju je na prvo mjesto svoje ljestvice najboljih obalnih prometnica za uživanje u vožnji. I to nije sve, motociklisti su 2014. godine održali izbor najbolje dionice Jadranske magistrale u kojem je prvo mjesto odnijela dionica koja se proteže od Senja do Starigrada. Njenu posebnost otkrile su i automobilske kuće: za potrebe promidžbenih spotova svoje perjanice njome su provozali Peugeot, Fiat, BMW i Audi... Ove godine dijelom na dionici od Senja do Šibenika održan je i luksuzni turistički, gastronomski i sportski projekt Pink Wing, u kojem je D8 otkrilo 150 automobilskih entuzijasta u 80 luksuznih sportskih vozila.
‘Jadranska magistrala, kada je s nje izmaknut tranzitni promet izgradnjom autoceste, organski je prerasla u turističku atrakciju. Ipak, da bi se povećao njen turistički efekt, kako u smislu ekonomskog efekta tako i u smislu podizanja razine zadovoljstva njenih korisnika, morali bismo osmisliti sadržaje, brendirati ih i upravljati njome', kaže dr. Renata Tomljenović, viša stručna suradnica Instituta za turizam, stručnjakinja za tzv. transformacijski turizam, koja je među ostalim sudjelovala u projektu vezanim za turističko vrednovanje Lujziane, stare habsburške ceste koja je uz Jozefinu i Karolinu spajala hrvatski kontinent s primorjem.
‘Prometnice imaju izuzetan turistički potencijal, ne samo jer spajaju udaljene krajeve, već i zato što su svojim nastankom, poviješću i prevrednovanjem društvenih okolnosti i estetskom dimenzijom same po sebi zanimljivost. Brojna su svjetska iskustva u tom segmentu, primjerice austrijska alpska cesta Grossglockner High Alpine Road. Ta cesta duga je tek 40 kilometara, ali svojom infrastrukturom, signalizacijom, vidikovcima, muzejima i upozorenjima vezanim uz prirodne fenomene izvrstan je pokazatelj toga kako bismo trebali pristupiti Jadranskoj magistrali', kaže Tomljenović.
Prema njezinim riječima, cesta uz istočnu obalu Jadrana ima neobično zanimljivu povijesnu priču, još istaknutiju otkad se paralelno uz nju proteže nova, moderna autocesta A1 iliti Dalmatina.
Izgrađena 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, ova cesta povezuje sve važnije gradove na Jadranu. Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Makarsku, Ploče i Dubrovnik i dalje prema Ulcinju. Do njena završetka hrvatsko priobalje nije imalo cjelovite prometnice, tek su veća naselja ponegdje bila međusobno povezana. Trasa Jadranske magistrale mjestimično vodi trasama postojećih rimskih i srednjovjekovnih cesta te onih građenih u 18., 19. i početkom 20. st. Od 1945. do 1959. sagrađeni su ili rekonstruirani dijelovi od Novog Vinodolskoga do Zadra (175 km), a od 1959. do 1963. odsječci Zadar-Šibenik, Rogoznica-Trogir, Split-Omiš i Makarska-Podgora (124 km). U vrlo kratkom razdoblju, tj. tijekom 1964. i 1965., uz financijsko sudjelovanje Svjetske banke, dovršen je hrvatski dio ceste izgradnjom preostalih odsječaka između Vodica i hrvatsko-crnogorskog graničnog prijelaza (291 km). Ta cesta bila je ključna za razvoj priobalja i cijele Hrvatske.
‘Magistrala kao građevinski pothvat, kao prometnica koja je donijela ekonomski procvat i transformirala život duž jadranske obale - važni su aspekti u sveukupnom poimanju njene povijesne uloge te bi oni stoga trebali biti na odgovarajući način interpretirani za posjetitelje', kaže Tomljenović, dodajući kako bi turistima trebalo ponuditi informacije o tome da je Magistralu gradilo više od 10 tisuća radnika te 270 inženjera i tehničara, a 1965. godine, kad je napokon završen i zadnji, 291. kilometar od Trogira do Dubrovnika, svugdje je vladalo golemo oduševljenje. Vrijedi istaknuti i to da prolazi kroz tri države, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, te kroz šest hrvatskih županija. Podatak je i to da je duž trase Magistrale podignuto čak 39 mostova, ali i to da je njena gradnja donijela velike društvene promjene, neke pozitivne, neke i negativne. Uz turizam, došao je masovni pokret vikendaša, ali i betoniranje obale, industrijalizacija, doseljavanje iz brdskih područja u zaleđu... Kako je najvećim dijelom prolazila blizu mora, jadranska cesta sunca i mora podigla je vrijednost dotad bezvrijedne zemlje uz more - koja se do tada obično davala u nasljedstvo kćerima. Nadalje, sedamdesetih i osamdesetih godina postala je simbol ljetovanja u bivšoj Jugoslaviji, što je također neka vrsta emotivnog turističkog potencijala.

Sve se više ljudi vraća na Magistralu ne samo kako bi uživali u prekrasnim prizorima i pogledu na Jadransko more s jedne strane i Velebit s druge, nego i kako bi svojim potomcima ispričali priču - kako smo nekad ljetovali. Jadranska magistrala u devedesetim je na mnogim mjestima bila na liniji fronte, preko nje se obavljala opskrba vojske, bila je koridor za opskrbu ranjenika, protok izbjeglica. Sjetimo se samo ratnih prelazaka preko pontonskog mosta na Maslenici. Sve to ima velik turistički potencijal.
Prema riječima Tomljenović, projekt Jadranske magistrale trebalo bi razvijati tako da se osmisli cjelokupan koncept sa sustavom interpretacije i signalizacije, uspostavi mehanizam upravljanja po dionicama te osigura uključivanje privatnog i javnog sektora. Ono što je međutim prioritet svih prioriteta je - podizanje sigurnosti.
Ispitivanje Prometnog fakulteta u Zagrebu, rađeno prema European Road Assesment Programmeu, EuroRAP-u, pokazuje da dvije trećine Jadranske magistrale odnosno državne ceste D8 ne zadovoljava ni minimalne međunarodno prihvaćene sigurnosne standarde. Cesta s okusom mora i mirisom soli ujedno je cesta smrti. Da bi D8 bila dovedena u kakav-takav red, potrebna su joj ulaganja teška 311 milijuna kuna, računica je prometnih stručnjaka.
‘Jadranska magistrala jedan je od najvećih uspjeha hrvatske cestogradnje, ali njena vrijednost ne iscrpljuje se samo u toj povijesnoj dimenziji', kaže dr. Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti i nastavlja: ‘Prije svega ona je danas izuzetno živa prometnica jer u mnogim segmentima Dalmatina nije riješila promet kad je posrijedi komunikacija između obalnih naselja. Recimo, kao putujete iz Vodica u Zadar, sigurno nećete ići na Dalmatinu, a sumnjam da ćete iz Zadra ići do Rijeke tako da se preko Dalmatine dižete do Bosiljeva. Recimo cestom Solin - Split prolazi 70.000 vozila, a na istoj dionici Dalmatine 10.000. Prioritet su svakako ulaganja u sigurnosne aspekte ceste, ali i zaobilaznice. Dobro su na taj način riješeni problemi ulaska u Split i Rijeku. Dakle, ulaganje u sigurnost ceste nije samo stvar turizma, nego je imperativ života. Turističko osmišljavanja svakako bi Jadranskoj magistrali dodalo novu vrijednost, koju su stranci prepoznali znatno prije nego mi', kaže Dadić.
Možda spomen na napunjenih 50 godina života - a moderna krilatica kaže da se s navršenom 51. postaje većinski vlasnik svog života - bude povod da to konačno shvatimo i sami.

Izvor: www.tportal.hr



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/10/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top