• hr
  • en
  • de
  • it

Galeb sve lošije i lošije..

2015. su ostvareni rashodi za naknade prema ugovorima o djelu za obavljanje poslova članova posade i zapovjednika-čuvara na motornom brodu u iznosu od 424.580 kuna.
Kad je drug Tito brodom Galeb plovio od 1953. do 1979. godine, dakle gotovo do kraja svog života, sigurno nije mogao ni naslutiti kolike će proračunske probleme Galeb izazvati gradonačelniku Vojku Obersnelu i njegovoj gradskoj upravi u 21. stoljeću. Galeb parkiran u riječkoj luci jedna je od glavnih tema nalaza Državne revizije za 2015. godinu.
Grad je motorni brod Galeb kupio 2009. godine kao kulturno dobro u vrijednosti od 150.000 dolara, odnosno 790.000 kuna, no dosad je na njega potrošeno deseterostruko više - od 2009. do 2015. ostvareni su rashodi od ukupno 7.533.988 kuna.
Revizija o tome kaže, izrijekom: »Prije kupnje motornog broda nije izrađena analiza opravdanosti kupnje, projekcija troškova održavanja u narednim razdobljima i nije utvrđena namjena motornog broda. U studenome 2011. je izrađena studija opravdanosti i pokrenut je postupak davanja koncesije za gospodarsko korištenje. Koncesija nije raspisana nego je u lipnju 2014. izrađena nova studija opravdanosti i pokrenut postupak davanja koncesije, ali nije pristigla niti jedna ponuda. U svibnju 2015. stručno povjerenstvo je sastavilo prijedlog odluke o poništenju postupka davanja koncesije, koju Gradsko vijeće do rujna 2016. nije donijelo. Brod nije stavljen u funkciju. U 2015. su ostvareni rashodi za naknade prema ugovorima o djelu za obavljanje poslova članova posade i zapovjednika-čuvara na motornom brodu u iznosu od 424.580 kuna. Ugovori o djelu zaključivani su mjesečno tijekom 2015. Osim za ugovor o djelu sa zapovjednikom broda, za ugovore o djelu za članove posade nije ugovoreno izvještavanje o obavljenim poslovima, ti izvještaji nisu priloženi«.

Dakle, Galeb ima kapetana, ima i posadu, doduše nejasno je koliku, a pritom se posao toliko traljavo kontrolira da opisi poslova za koje se sklapa ugovor o djelu s posadom čak nisu ni navedeni. Hit je, naime, objašnjenje koje gradska uprava Državnoj reviziji šalje o »ukletom Holandezu« u riječkoj luci: sva nedostajuća objašenjenja opisana su u brodskom dnevniku!!!
To doista ima smisla samo doslovno citirati iz očitovanja Grada: »U vezi izvještavanja o obavljenim poslovima za članove posade motornog broda - kulturnog dobra, Grad navodi da za članove posade broda nisu ugovoreni mjesečni izvještaji jer je sukladno Priručniku o nadzoru nad plutajućim objektom u raspremi propisan način rada i obveze posade broda. Posada je 24 sata dnevno ukrcana na brod i brine o njegovoj sigurnosti. Zapovjednik plutajućeg objekta je dužan voditi dnevnik u koji drugi članovi posade zapisuju svoje smjene, periodične preglede, posjet osoba, svaki izvanredan događaj na plutajućem objektu. Tijekom obavljanja straže član posade je dužan obići sve prostorije na objektu. Obilazak se obavlja svaka četiri sata prema propisanim standardima. Nakon pregleda, član posade upisuje podatke u dnevnik.
Grad Rijeka je kandidirao obnovu upravne zgrade Benčića, koja je tematskom šetnicom povezana s brodom Galeb. Oba projekta odvojeno ne bi prošla administrativnu proceduru apliciranja na EU fondove jer svaka jedinica lokalne samouprave smije kandidirati samo jedan objekt, odnosno dva ako su povezana. S obzirom na to da je evaluacija dala pozitivnu ocjenu, Grad Rijeka očekuje još 10 milijuna eura iz EU fondova.
Članovi posade su odgovorni zapovjedniku, i iz tog razloga je zapovjednik osoba koja izvještava Grad. Nakon svega, Grad je mišljenja da za članove posade nema potrebe ugovarati izvještavanje i zatražiti dostavljanje izvještaja o obavljenim poslovima jer se sve upisuje u dnevnik plutajućeg objekta, ali će poštivati nalaz Državnog ureda za reviziju, ukoliko je to neophodno«.
Naravno, pokušali smo posjetiti brod Galeb i provjeriti je li posada doista prisutna 24 sata dnevno? I zaista - jest. Kad smo jučer ujutro posjetili destinaciju na kojoj je Galeb vezan, na brodu smo zatekli dva djelatnika, koji se doduše nisu željeli predstaviti, niti su dopustili da uđemo na brod.
- Za dolazak na Galeb treba vam dozvola Grada Rijeke, rekao je jedan od pristunih članova posade, koji se nije želio predstaviti. Na pitanje jesu li na brodu svakoga dana, kazali su: »Jesmo, ali nemamo ovlast razgovarati s vama«. Nakon toga, djelatnici su se povukli i otišla dalje na brodu raditi nešto svojim poslom.

Povijest broda
Galeb je bio školski brod Jugoslavenske ratne mornarice, izgrađen 1938. godine, rekonstruiran 1951. godine. Brod je naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB) iz Genove, koja se bavila trgovinom južnim voćem. Da bi zadovoljila tržište Europe, kompanija RAMB naručila je 1936. godine četiri brza motorna dizel broda. Brodovi su građeni u talijanskom brodogradilištu Ansaldo Genova, a gradnja je započela 1937. Galeb je tada dobio ime RAMB III. Kada je Italija najavila rat Velikoj Britaniji i Francuskoj, brod je angažiran u ratu. RAMB III osim uloge prateće krstarice dobio je zadatak prijevoza mesa za talijansku vojsku u Libiji. Brod se 30. lipnja 1941. po tom zadatku nalazio u libijskoj luci Bengazi kada ga je u provu pogodio torpedo iz britanske podmornice HMS Triumph. Oštećenje se nije moglo popraviti te brod nije mogao isploviti. Kapetan Giuseppe Aneti rasporedio je teret tako da je brod mogao isploviti i to unazad, odnosno krmom naprijed jer je tako mogao ploviti. Brod je tako plovio do Sicilije, potom je dovučen tegljačima u brodogradilište San Marco u Trstu.
Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su, tada još uvijek na popravku, zauzeli Nijemci. Najprije su od njega planirali napraviti brod za prijevoz svojih trupa, a zatim je donesena odluka da taj brzi brod preurede u minopolagač te mu daju ime Kiebitz. Poslije preuređenja Kiebitz je mogao ukrcati 240 mina, postavljene su mu šine za izbacivanje mina i postavljeno dodatno protuavionsko naoružanje. Tijekom 1944. godine brod je postavio više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. U riječkoj luci krajem 1944. potopilo ga je savezničko ratno zrakoplovstvo.
Godine 1947. otpočelo je vađenje Kiebitza koji se nalazio na dubini od 22 metra. Vađenje potonolog broda odradio je splitski Brodospas. Prvi put se u nas primijenilo vađenje broda pomoću cilindara i stlačenog zraka. Početkom 1948. brod je izvađen i djelomično rastavljen i rekonstruiran u pulskom brodogradilištu. Brod je potpuno i vrlo luksuzno i moderno uređen i predan JRM kao školski brod Galeb.
Brod je i danas poznat kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Od ožujka 1953. godine, kada je krenuo u prvi posjet Velikoj Britaniji, Tito je Galebom putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta - u Europi, Aziji i Africi, pristavši u 29 luka. Na ovim putovanjima Galeb je prošao 85.000 nautičkih milja (157.420 km), u trajanju od 478 dana. Tijekom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici, od Winstona Churchilla, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etiopskog cara Haile Selasija i marokanskog kralja Hasana II., a posjetili su ga i predsjednici nesvrstanih zemalja Gamal Abdel Naser, Džavaharlal Nehru, Ahmed Sukarno, general Abud, Kvame Nkrumah, Albert Tabnen, Habib Burgiba, Sirimavo Bandaranaike, U Nu, Ne Vin, Modivo Keita, Seku Ture, arhiepiskop Makarios, ali i predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov. Pored državnika na Galebu su boravili i mnogi svjetski poznati znanstvenici, umjetnici i visopozicionirani vojni dužnosnici. Zadnje Titovo putovanje ovim brodom bilo je 1979. godine. Početkom Domovinskog rata 1991. brod se iz Pule povlači u crnogorsku luku Boku Kotorsku. Tu ostaje vezan do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik s namjerom napraviti luksuznu jahtu za bogatu klijentelu. Brod Galeb je odtegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac na remont. Zbog nedostataka novca i spleta raznih okolnosti u Brodogradilištu Viktor Lenac brod leži na vezu i čeka rasplet situacije.
U svibnju 2009. godine Grad Rijeka postao je novi vlasnik broda Galeb. Na javnoj dražbi na riječkom Trgovačkom sudu Grad Rijeka iskoristio je pravo prvokupa i izlicitirao brod za 150 tisuća dolara. Brod je dužine 117 metara, širine 15,1 metara, pokreću ga dva Fiatova dizelska motora, a mogao je postići brzinu od 17,6 čvorova.

BROJKE
790.000 kuna cijena Galeba 2009.
7.533.988 kuna ukupni rashodi 2015.

Za obnovu Galeba i Benčića očekuje se još 10 mil. eura iz EU
H-objekt će se obnavljati, a i evaluacija za projekt obnove upravne zgrade Benčića i broda Galeb ocijenjena je pozitivno, potvrđeno je ovog tjedna. Tako su dva integrirana projekta zajednički kandidirana u cilju povlačenja dvostrukog iznosa što ga dopušta europski natječaj.

Izvor: www.novilist.hr



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/10/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top