<< Veljača 2017 >>
Ne Po Ut Sr Če Pe Su
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728    
TOP 4 FESTE
Umag: Jadranske zimske rapsodije
01.02.2017 / 15.03.2017
Zagreb: Sajam nautike
22.02.2017 / 26.02.2017
Opatija: Balinjerada
08.02.2017
FESTA Dubrovnik: Festa Sv. Vlaha - 01.02.2017 / 09.02.2017

Uz lepoglavsku, hvarsku i pašku čipku, zvončare iz Kastva, hvarske procesije za križem, proljetne procesije Ljelja, tradicionalne proizvodnje drvenih igračaka iz Hrvatskog zagorja, te dvoglasno pjevanje i sviranje istarske ljestvice, uvrštena je i Festa svetoga Vlaha, svjetovno - crkvena proslava sveca -zaštitnika Dubrovnik. O tridesetoj objetnici uvrštenja starog grada Dubrovnika u prestižno društvo više od osamsto članova s popisa svjetske baštine, posebno smo ponosni na uvrštenje Feste sv.Vlaha na listu zaštićene nematerijalne baštine, jer je ova svetkovina neodvojivi dio Dubrovnika i njegovih građana od 972.godine
Na listu zaštićene svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a uvrštena je i tradicionalna dubrovačka Festa svetog Vlaha. Na konferenciji u Abu Dhabiju odbor UNESCO-a odlučio je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvrstiti i sedam fenomena iz Hrvatske. Uz lepoglavsku, hvarsku i pašku čipku, zvončare iz Kastva, hvarske procesije za križem, proljetne procesije Ljelja, tradicionalne proizvodnje drvenih igračaka iz Hrvatskog zagorja, te dvoglasno pjevanje i sviranje istarske ljestvice, uvrštena je i Festa svetoga Vlaha.
UNESCO -ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine, a popis sadrži ukupno 878 spomenika u 145 država. U ovo prestižno društvo prije trideset godina, 1979. godine, uvršten je grad Dubrovnik. Perla Jadrana smješten na obali Dalmacije, od 13 st afirmira se kao snažna mediteranska pomorska sila. Iako uništen razornim potresom 1667. godine Dubrovnik uspijeva sačuvati prekrasne gotičke, renesansne i barokne crke, samostane, palače i fontane.Petrpjevši goleme ratne štete u ratnim razaranjima Hrvatske devedesetih godina prošlog stoljeća, grad-spomenik po stalnim je budnim okom UNESCO-a.
Priča o Dubrovniku najjužnijem hrvatskom gradu, perli Mediterana, istovremeno je priča o sv.Vlahu, svecu zaštitniku kojeg grad slavi već više od tisuću godina. Na ovaj dan od 972.godine širom otvaramo vrata našeg grada, a let bijelih golubica koji označava početak feste podsjeća nas na vrednote slobode - najvećeg blaga Dubrovačke Republike. Rijetko je naći grad čiji je identitet neodvojjivo spojen sa svecem zaštitnikom, kao što je to Dubrovnik. Svetac i Grad su jedno,
Festa sv. Vlaha most je kojim prelazimo stoljeća slavne dubrovačke povijesti.
Slavlje dubrovačkog zaštitnika posebno je, tipično, dubrovačko. Započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na središnje mjesto u staroj gradskoj jezgri - Orlandov stup. U zoru 3. veljače uz plotune trombunjera, povijesne dubrovačke postrojbe - festanjuli, ugledni obrtnik i pomorac, čekaju barjake s istoka i zapada koji će sudjelovati u svečanoj procesiji u čast parcu..
Na sam dan feste, 3. veljače, održava se svečana misa na otvorenome, od kuda kreće vjerska procesija barjaka i mnoštva vjernika, koje hrli u Grad iz čitave dubrovačke okolice, i crkvenih velikodostojnika.
Stradunom i gradskim ulicama nose se moći sv. Vlaha, a pod baldahinom i najveća od svih relikvija dubrovačke katedrale - Isusova pelenica.
Ispred crkve svetoga Vlaha barjaci se na poseban način izvijaju i klanjaju iskazujući poštovanje svecu što niz stoljeća bdije nad Dubrovnikom. Prigoda je to pokazivanja ovog posebnog umijeća, ali i prekrasnih i prebogatih narodnih nošnji koje plijene originalnošću i ljepotom stanovnika dubrovačke okolice.
U sumrak blagdanskoga dana posebnom svjetlošću zablistaju vitraji i zasjaje lovorike na Crkvi sveca dubrovačkoga zaštitnika. Svećenici „grličaju" vjernike koji čitavoga dana pohode Crkvu, blagoslovom ispred isprepletenih svijeća, koji prema vjerovanju čuva od bolesti grla.
Festa svetoga Vlaha okupi svake godine veliki broj domaćih i stranih gostiju i zasigurno je najvažniji crkveno- svjetovni događaj svake zime, ali i jedinstvena turistička atrakcija koja najbolje oslikava izreku "Mediteran kakav je nekad bio".

Izvor: www.tzdubrovnik.hr

 

 

Copyright 2009© Adroaticsailor
Web design and Script : INTRO