• hr
  • en
  • de
  • it

Drama kod Lošinja, noćas jedriličar pao s trimarana u more

Mohamad Al-Alavi, član posade omanskog trimarana "Musandam Oman Sail", jučer ujutro oko 4.40 na području lošinjskog akavatorija je pao s jedrilice u more. U trenutku pisanja ovog teksta potraga za nesretnim Omancem nije urodila plodom.
Dvadesetšestogodišnji Al-Alavi je s preostalom četvoricom članova posade iz Marseillea plovio prema Trstu, kako bi sudjelovao u poznatoj regati Barcolana. S trimarana je odmah u 4.43 poslan MAYDAY (poziv u pomoć) te su prema mjestu nesreće upućeni brodovi hrvatske i talijanske Obalne straže, kao i zrakoplov hrvatske Obalne straže. Poziv u pomoć upućen je odmah nakon nesreće, a obavio ga je skiper jedrilice, Francuz Sidney Gavignet.
Područje na kojem je u more pao Omanac preletio je zrakoplov Obalne straže RH, a za nestalim pomorcem tragali su i brodovi Lučke kapetanije Rijeka te policijsko plovilo. Jučer oko 14 sati zbog pogoršanja vremenskih prilika potraga je obustavljena dok se vremenske prilike ne poprave, a potražni brodovi, kao i sam trimaran, upućeni su u Mali Lošinj, gdje će pripadnici policije obaviti i detaljne razgovore s članovima posade.
Kako neslužbeno doznajemo, Omanac prilikom pada u more nije imao prsluk za spašavanje, a prema riječima članova posade do pada je došlo zbog jakog udara vala o brod, koji se jako zaljuljao. Odmah po padu Al-Alavija u more preostali članovi posade su u more bacili signalnu plutaču, koja je i pronađena tijekom pretrage tog dijela akvatorija.
Olakotna okolnost i nada kako će potraga za Omancem uroditi plodom i da će on biti živ pronađen leži u činjenici da je temperatura mora prilikom pada u more iznosila oko 20 stupnjeva, što povećava mogućnost preživljavanja.
- Preživljavanje čovjeka u moru pri temperaturi mora od 20 stupnjeva ovisi o puno faktora. Pri toj temperaturi čovjek u moru može izdržati od dva do 40 sati. Naravno, to ovisi o tome kakvu odjeću čovjek ima na sebi, je li ta odjeća pogodna za nekakvu toplinsku izolaciju ili nije, ovisi o tome je li onaj koji je upao u more cijeli uronjen u more ili se nalazi na nečemu (komadu drva...), zatim o tome kreće li se on kroz more ili pluta na mjestu, kao i o njegovoj fizičkoj i psihičkoj kondiciji. Svakako, njegovo preživljavanje je izvjesnije zbog dosta visoke temperature mora - kazao nam je prof. Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Posadu su, osim skipera nestalog Al-Alavija, činile još četiri osobe, i to skiper Gavignet, zatim Richard Mason, Sami al-Šukaili i Husein al-Džabri. Inače, jedna od najpoznatijih i najbrojnijih svjetskih regata, tršćanska Barcolana, na koju je išla omanska posada s francuskim skiperom, održava se svake godine od 1969. i privlači više od dvije tisuće posada iz raznih dijelova svijeta.
Razloge pada u more člana omanske posade zasigurno treba tražiti u vjetrovitom vremenu, odnosno uzburkanom moru. Naime, trimarani su brodovi za koje jedriličari vole reći kako su "življi" nego obični brodovi ili jednotrupci. Oni postižu dvostruko i trostruko veće brzine nego obični brodovi, odnosno prave su "rakete" na moru, pa i nije neobično s trimarana pasti u more u trenutku udara vala ili vjetra.
Da se možda radilo o neiskusnom pomorcu koji je olako shvatio ćud Jadranskog mora najbolje govori podatak kako Al-Alavi u trenutku pada u more nije imao prsluk za spašavanje, što ukazuje na to da se apsolutno nespreman nalazio na palubi trimarana. U vrijeme nestanka omanskog pomorca i njegovog pada u more padala je kiša i more je bilo uzburkano. Najveći problem u potrazi za nesretnim Omancem svakako je mjesto nesreće. Naime, ono je prema neslužbenim informacijama udaljeno oko 10 nautičkih milja od obale, pa je malo vjerojatno da bi Al-Alavi mogao sam doplivati do kopna.

Izvor: www.slobodnadalmacija,hr