Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Brojem turista dotakli smo plafon

Turističke brojke i ove godine zvuče ohrabrujuće, ali enormno povećanje broja gostiju u špici sezone otvara pitanje održivosti postojećeg turističkog koncepta. Prometne gužve, zastarjela i nedostatna infrastruktura, zagađivanje okoliša problemi su s kojima se naše turističke destinacije sve teže nose. Što treba učiniti da izbjegnemo zamke masovnog turizma i na najbolji način iskoristimo potencijale?

Možda s najvećim problemima suočava se Dubrovnik u koji se svakodnevno slijevaju tisuće turista s kruzera koji okupiraju grad. Novi gradonačelnik Mato Franković stoga je najavio restriktivne mjere kako bi se smanjio pritisak na grad. Veliki problem su i dotrajali kanalizacijski sustav i sustav elektroopskrbe u staroj jezgri. Sa sličnim izazovima nose se i drugi mediteranske destinacije. Tako su gradske vlasti Barcelone uvele moratorij na nove hotele u centru grada i predložile mjere za smanjenje broja turista u prenapučenim dijelovima katalonske prijestolnice. Istovremeno, na popularnim Balearima usvojen je zakon o smanjenju raspoloživih turističkih kreveta.

Na koji način se domaći turistički akter trebaju suočiti s naraslim izazovima masovnog turizma pitali smo s predsjednika Turističkog poslovnog vijeća pri HGK Franca Palmu.

'Ova godina je karakteristična. Mislim da smo postigli plafon i ako idemo iznad padat će kvaliteta', kaže Palma, koji nije protiv masovnog turizma, ali naglašava da rast treba kontrolirati.
Glavni uzrok problema je izrazita sezonalnost hrvatskog turizma o čemu svjedoči podataka da se u srpnju i kolovozu ostvari više od 60 posto turističkih noćenja. Zbog toga su potrebna velika ulaganja u infrastrukturu (ceste, vodovod, kanalizacija, zbrinjavanje otpada) kako bi se pokrila opterećenja u špici sezone. Međutim, zbog niske iskoristivosti kapaciteta tijekom godine upitna je njihova isplativost.

'Rješenje je unaprjeđenje kvalitete i povećanje cijena. Time ćemo selekcionirati goste i smanjiti pritisak', ističe Palma.

Prema njegovom mišljenju hoteli i kampovi idu u pravom smjeru, ali zaostaje privatni smještaj.
'U privatnom smještaju imamo 500 tisuća soba uglavnom s dvije ili tri zvjezdice. S druge strane, učinjen je veliki pomak u obnovi hotela i modernizaciji kampova', pojašnjava Palma.
Kada je riječ o restriktivnim mjerama poput onih koje se uvode u Barceloni, Palma smatra da u Hrvatskoj još nismo došli do te razine te su nam slične mjere potrebne. Izuzetak je Dubrovnik, gdje svakako treba smanjiti broj kruzera i bolje rasporediti njihov dolazak.
Na problem prebukiranosti osvrnuo se i ministar turizma Gari Cappelli koji je u ponedjeljak u Crikvenici, tijekom obilaska nedavno uređenog hotela Esplanade, naglasio važnost da se destinacijom upravlja na lokalnoj razini te da se to temelji na lokalnim strategijama razvoja turizma.

Pozvao je gradove koji još nisu izradili strategije da to učine, istaknuvši da su oni, koji su se tim pitanjima bavili prije 10 ili 15 godina, danas dočekali pripremljeni veliki rast broja turista.
'Ima gradova za koje se nikad ne čuje da imaju ljetne gužve ili nedovoljan broj parkirnih mjesta ljeti. S druge strane ima onih koji su sad nezadovoljni jer im turistički kapaciteti nisu usklađeni s uređenošću infrastrukture', zaključio je Cappelli.

Izvor: www.tportal.hr

ARHIVA