• hr
  • en
  • de
  • it

'Jahte će nam pregaziti brodice'

Istezalište u Jazinama nakon obnove tog dijela obalnog pojasa izgubilo je svoj tradicionalni izgled, jer je preko njega spojena šetnica uzduž obale u sklopu nastavka projekta uređenja uvale Jazine.

Prostor jedinog gradskog škvera malih brodova u Jazinama, za koji koncesiju ima SRD Zubatac, promijenio je izgled u šetnicu lungomare, ali brodogradilište, unatoč postavljenoj petotonskoj dizalici za podizanje brodica, još nije profunkcioniralo. Zapravo, čitav taj prostor nakon završetka radova „zlokobno" je pust. Nema brodova, nema radova niti majstora, ništa se ne radi i sve je zatvoreno. Što se događa s brodogradilištem u Jazinama, hoće li se i dalje tamo popravljati i održavati manje brodice?
Upravo to pitanje muči i članove SRD-a Zubatac, kojima djelatnost u istezalištu fali kao ribi more. Bez svoga škvera osjećaju se i sami kao brodovi na suhom, a ono što ih brine - odmah nam u startu bez puno uvijanja priznaju - je sumnja da je netko "stavio šape" na atraktivan dio uvale Jazine, što bi moglo istisnuti iz uvale i brodogradilište.

Jere Bilan vlasnik je drvenog broda kojega je godinama održavao u istezalištu SRD Zubatac, i bio je zadovoljan tim mjestom.
- Postoje mjesta koja su duša ovoga grada, jedno od takvih je i ovaj mali škver. Nije to mjesto samo održavanja brodova već i mjesto druženja Zadrana. Smatram da bi ovo mjesto trebalo biti u funkciji koje je do sada bilo, dakle mjesto gdje će se drvenim brodovima produljivati život. Ionako drveni brodovi odumiru, a dosta građana Zadra još uvijek ima drvene brodove, i svakako bi ovo mjesto trebalo biti ono što je, a pored toga Zubatac je institucija ovoga grada koja je odgojila mnoge generacije, kod mladih ljudi razvija ljubav prema brodogradnji i nije rijetkost da ovdje istovremeno rade tri generacije na jednom brodu, a dolaze ljudi i sa zadarskih otoka, jer je tu postajala potrebna infrastruktura - kaže Bilan.
Iz nekih razloga škver nije u funkciji, a prije godinu dana u isto ovo vrijeme tamo su bile stotine brodova. U Županijskoj lučkoj upravi rekli su im da čekaju, jer se po zakonu treba raspisati koncesija za istezalište.
- Moje je mišljenje da bi škver trebao ostati u istoj funkciji kao i do sada i da to bude u sklopu prihvatljivih cijena za građane. Nije nam cilj da on postane neki elitistički škver kao što je napravljeno s marinom Borik, gdje su višestruko poskupjele usluge, već da to opet bude mjesto gdje će obični građani ovoga grada moći održavati svoj brod. Mene je do sada koštalo 667 kuna za uslugu istezanja broda dužine do sedam metara s tim što sam bio učlanjen u Zubaca. Brod sada stoji u uvali Draženica, zarastao je u alge. Čekam da ovo opet bude u funkciji kao i prije, i da dovedem brod na istezanje - kaže Bilan.
Zdravko Grubelić jedan je od najstarijih članova Zubaca, još od šezdesetih godina. Uvijek je svoje brodove dizao u Jazinama, a sad se stvorila situacija da od rujna prošle godine škver ne radi.
- Građevinski dio posla uređenja je uglavnom gotov, ali mi ne možemo doći do informacija što dalje, gdje je zastalo? Pitao sam u Županijskoj lučkoj upravi koja je nositelj ove investicije i oni sad prikupljaju informacije o studiji isplativosti, utjecaja na okoliš itd. Ovo još nema ni uporabnu dozvolu, a prije je radilo. Rekli su nam da sve ide svojim tokom, pa kad sve prikupe da će onda raspisati koncesiju. E sad, na koncesiju se mogu javiti razne osobe, ali Zubatac bi trebao imati tradicijskih razloga imati prvenstvo - kaže Zdravko Grubelić.
Škver bi trebao biti u interesu grada i svakako bi ga valjalo očuvati. On donosi i velik novac jer malih brodica ima puno na području Županije. Osim toga, trebalo bi ga zaštititi i u kulturološkom smislu, dodaje.
Kad su počeli radovi kazano im je da će do veljače sve biti završeno i da bi već tada moglo početi s istezanjem brodova, međutim već je došlo proljeće, kada se intenziviraju radovi u škveru, ali brodica nigdje.
Škverom vlada strah da će tamo uletjeti neki malo veći igrači i prenamijeniti istezalište u neke druge namjene poput turističke marine, što se uklapa u planove izgradnje velikog hotela na bivšem TIZ-u i tunela umjesto mosta preko gradske luke. U tom bi slučaju male brodove trebalo istezati u privatiziranim marinama, što bi višestruko poskupjelo troškove održavanja.
- Uleti li netko drugi osim Zubaca za koncesiju, dignut će cijenu jer je u centru grada, pa ćemo mi sami morati otići. Nadamo se da tako neće završiti - zaključuje Grubelić.

Ante Babačić zalazi u škver već 46 godina, gdje je održavao svoj brod koji se generacijama prenosio u njegovoj obitelji. Godine su uhvatile svoje, brod je prodan, ali on i dalje navrati do škvera, do stare ekipe vlasnika brodica, meštara, pitura...
- Ovo bi trebalo valorizirati kao Morske orgulje i to bi mogla biti još jedna atrakcija za turiste.

Dizalica od pet tona nosivosti mogla bi zadovoljavati potrebe, čovjek koji je prije tu radio položio je za dizaličara, ona je isprobana i sve je u funkciji. Doduše, malo je nezgodno postavljena jer se nalazi izvan obalne crte, pa će se brodovi morati podizati preko šetnice, koju treba u tom slučaju zatvarati. Treba tamo nabaviti i kolica za dovući brod do škvera, svaki put otvarati i ogradu... Nema niti priključaka vode i struje, što smo prije imali na četiri-pet mjesta. To su oni ostavili da bi koncesionar rješavao. Kad će se sve to riješiti? Ako ne mogu brže, nek nam daju barem privremenu koncesiju da možemo ovo proljeće i jesen nešto napraviti, kaže Grubelić.
Projekt preuređenja obale je vodila Županijska lučka uprava Zadar, koja je od Zadarske županije dobila 135.000 kuna za projektnu dokumentaciju, koju je izradila tvrtka Zdravka Livakovića D&Z. Ta je arhitektonska tvrtka radila projektnu dokumentaciju i za prethodne tri faze uređenja Jazina.
- Nestanak djelatnosti ne dolazi u obzir, ona ostaje u izvornom obliku, samo što se ne vuku brodovi kako su se vukli do sada, a vukli su se jer nije bilo tehnike kojom se napustio takav način. Projektom će se isfinancirati i dizalica, produbit će se dno uvale, jedan dio uvale iskoristit će se i za vezove, a aktivnosti obližnjeg veslačkog kluba također ostaju kao i do sada. Na neki način vraćamo se svi skupa moru, i građani koji će dobiti šetnicu i djelatnosti koje ostaju nesmetane u uvali - kazao je u studenome prošle godine Marinko Slavić, tadašnji ravnatelj Županijske lučke uprave.
Ugledni zadarski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor dr. Pavuša Vežić još je prošle godine iznio sumnje da bi se projektom mogla ugroziti stoljetna tradicija male brodogradnje u Jazinama kao važnog dijela identiteta samoga Zadra. Ostanak istezališta, kazao je tada Vežić, u interesu je građana Zadra, tzv. malih ljudi vezanih uz more i svoje brodice.
- Prije svega, te mi namjere ne djeluju iskreno. Ja ne vjerujem u iskrenost s tim dizalicama, mislim da je to samo prvi korak u isključivanju tog sadržaja iz luke. Meni se čini da će oni dati privremeno neku dizalicu, a onda će reći „Slušajte ljudi, to sve skupa nema smisla, ajmo mi ća s tim sadržajem iz luke". A to mi je žao, jer kad šetate uvalom Jazine probajte pobrojati koliko barki imaju naši sugrađani - tu su stotine barki i brodica naših Zadrana. Te brodice naših sugrađana po mom mišljenju smetaju na tom mjestu nekim tajkunima u ime kojih se prave neki društveni planovi i to će se sve skupa iseliti iz našega porta, doći će „šminkerski" sadržaji za koje nisam siguran koliko će donijeti koristi našim građanima. Profit će ići nekome u džep i bojim se da bi se moglo dogoditi nešto na štetu naših građana, a sve što je na štetu naših građana, meni vam je unaprijed antipatično - upozoravao je prof. Vežić, ističući kako bi svoje mišljenje svakako trebali dati i - zadarski konzervatori.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr