• hr
  • en
  • de
  • it

'Jadran' zajednički nama i Crnogorcima

Spor oko školskog broda "Jadran", sve je izglednije, bit će riješen na način da brod bude u nekom obliku zajedničkog vlasništva i zajedničkog upravljanja Hrvatske i Crne Gore.

Proizlazi to iz odgovora Ministarstva obrane na naš upit poslan nakon što je crnogorski ministar obrane Predrag Bošković nešto slično nedavno najavio u izjavi za tamošnje medije. Bošković je priopćio da je Hrvatska "aktivirala vlasništvo nad školskim brodom 'Jadran'", dodavši kako se susjedna država zalaže za rješenje koje bi koristilo svima:

- Crna Gora je spremna za dogovor kako bi brod "Jadran" bio od koristi svima u regiji i da se tako riješi to pitanje - kazao je prije 20-ak dana Bošković. Ministarstvo obrane RH na naš je upit odgovorilo da im nije strana ideja o zajedničkom korištenju broda, pa se može zaključiti, budući da obje strane govore u osnovi isto, da je riječ o manje-više gotovoj stvari:

- Povratak školskog broda "Jadran" Hrvatskoj intenziviran je ove godine diplomatskim notama Ministarstva obrane RH. U duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Crne Gore, Republika Hrvatska predložila je modalitet budućeg vlasništva broda i zajedničkog korištenja u obrazovne svrhe. Predložen je povratak školskog broda "Jadran" u sastav Hrvatske ratne mornarice.

Namjera je da se brod prvenstveno koristi u svrhu obuke i edukacije pomorskih časnika dviju zemalja i u sklopu novog vojnog sveučilišnog studija Vojno pomorstvo. O rezultatima pregovora te konačno postignutom dogovoru javnost ćemo pravovremeno informirati. Brod bi dakle, po ovom rješenju, bio u sastavu HRM-a, a koristio bi se i za obuku pomoraca Crne Gore. Vojna suradnja Hrvatske i Crne Gore posljednjih godina stalno napreduje, osobito u svjetlu činjenice da je susjedna zemlja nedavno postala članica NATO saveza, što je popraćeno i pokušajem državnog udara i stalnim unutarnjim previranjima. Strateški položaj koji zatvara izlaz na Jadransko more znači i da je pitanje vojne suradnje i dobrih odnosa malo šire od odnosa dviju država.

U praksi, važnost suradnje ogleda se, na primjer, u dogovorenoj obuci pripadnika Obalne straže Crne Gore u Splitu, kao i u obuci časnika kopnene vojske Crne Gore koja se već provodi u Vojnom učilištu u Zagrebu. Tako bi stari jedrenjak trebao postati mjesto suradnje dviju država umjesto točka prijepora. Naravno, treba tek vidjeti na koji bi se način reguliralo pitanje samog vlasništva nad brodom koje mora biti jasno definirano već i zbog brojnih obveza koje proizlaze iz tog vlasništva, a posebno bi trebalo regulirati i na koji bi se način brod zajednički koristio. Na primjer, bi li se u tom slučaju, u vrijeme kada ga koristi Crna Gora, brod "selio" u Crnu Goru, koja bi posada u to vrijeme upravljala brodom i sl.

Stav Crne Gore do sada je bio suprotan onome što stoji u odgovoru hrvatskog Ministarstva obrane. Oni su nudili Hrvatskoj obuku pomoraca, ali bi brod bio u Crnoj Gori, posada bi bila crnogorska, a Hrvatska bi snosila trošak obuke i goriva. Osim toga, stav Crne Gore je da brod mora imati crnogorski vlasnički list. Osim Hrvatskoj, istu ponudu Crna Gora imala je i prema drugim zemljama koje nemaju brod za obuku.

Što dakle znači informacija da je Hrvatska "aktivirala" vlasništvo nad brodom se ne zna, u Ministarstvu obrane to nisu pojasnili. Prema nekim tumačenjima, Hrvatska u pitanju broda ima prilično jasnu situaciju, budući da se, po tim tumačenjima, brodovi u slučaju raspada složene države vraćaju u luku upisa. U ovom slučaju je to Split, pa je i vlasništvo nad brodom neosporno. Jedrenjak koji je desetljećima služio za obuku pomoraca posljednji je rat dočekao na vezu u Tivtu, gdje je 1990. godine čekao remont. Kako je počeo rat, tako je i ostao na vezu u susjednoj državi, kao i ostatak ratne flote bivše države.

Sve hrvatske vlade od tada su pitanje broda sasvim zanemarile. O brodu, kojem je luka upisa od dana primopredaje Split, uglavnom su se javljali pomorci, prije svega Udruga kapetana školskog broda "Jadran" koji već godinama traže da se brod vrati državi u kojoj je upisan, u kojoj je inicirana gradnja i u kojoj su najvećim dijelom skupljena sredstva privatnim donacijama za njegovu gradnju. Dodatni motiv svakako je i to što Hrvatska kao pomorska zemlja nema prikladni školski brod za obuku pomoraca. Povremeni pokušaji vlasti da se pokrene rješenje ovog spora nisu davali nikakvog rezultata, a dojam je i da nitko nije bio naročito zainteresiran za podizanje tenzija u okolnostima kada se Crna Gora klatila između priklanjanja NATO savezu i ruske interesne sfere.

Tako je to trajalo sve do travnja ove godine, kada su u Crnu Goru upućena izaslanstva Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Posjet je organiziran u sklopu radne skupine koja vodi pregovore oko rješavanja pitanja školskog broda "Jadran" s Crnom Gorom. Prije toga je ministar obrane Damir Krstičević ovo pitanje postavio na sastanku s crnogorskim kolegom Boškovićem, da bi potom zahtjev za povratkom uputio u pismu Boškoviću. Kako je tada priopćeno, tražio je da se "ovo pitanje riješi u duhu prijateljske, dobrosusjedske suradnje, a na obostrano zadovoljstvo".

Nakon toga Bošković je izjavio da je pitanje broda riješeno što se tiče zahtjeva Srbije, koja je također polagala prava na brod. Očito je dakle riječ o procesu u kojem su na kraju ostale Hrvatska i Crna Gora same, i koje bi trebale dogovoriti konkretna pitanja oko korištenja "Jadrana".

Tri puta preko Atlantika
Školski brod "Jadran" sagrađen je na inicijativu Jadranske straže, udruge pomoraca osnovane u Splitu za Kraljevine Jugoslavije, koja je radila na izgradnji i podizanju pomorskih snaga Kraljevine kako bi kontrirali Italiji. Nakon nekoliko godina skupljanja sredstava, 1933. godine je u Hamburgu izgrađen jedrenjak s tri jarbola, dug 58,2 metra, širok 8,9 metara, s najvišim jarbolom visokim 33 metra.
Atlantski ocean brod je preplovio triput, a raspad Jugoslavije dočekao je na remontu u Crnoj Gori koja ga je sve ovo vrijeme neometano koristila.
Iz Udruge kapetana školskog broda "Jadran" nisu željeli komentirati posljednja događanja oko broda dok ne bude jasno kakav će se sporazum točno postići s Crnom Gorom

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top