• hr
  • en
  • de
  • it

5 milijuna eura za otok na Kornatima

HR

U Hrvatskoj je, već smo to davno shvatili, sve na prodaju. šume vode, zemljište, telekomunikacije, velike državne, pače, strateške kompanije, more... pa bogme i otoci. Nedavno je jedan mali, šturi oglas na Njuškalu, izazvao veliku pozornost javnosti zbog objave da se u Kornatima, jedinstvenom otočnom arhipelagu koji je u režimu nacionalnog parka, prodaje otok, površine 640 tisuća kvadrata, za čak 5,5 milijuna eura!

Nije nikakva novost da su Kornati u cijelosti privatno vlasništvo Murterina. Nije sporno ni da netko želi svoje vlasništvo prodati, ali je doista zagonetno zašto bi itko potrošio milijune da bi kupio jedan mali otok usred nacionalnog parka ako na njemu ne može baš ništa graditi, a kamoli svoju nekretninu komercijalizirati?! Da stavi šugaman na žal i ponosno kliče: Ovo je moje!?
Doduše, na otoku Gustac, kako tvrde da se zove, postoje dva ruševna objekta koji bi se, navodno, mogli obnoviti, ali u izvornim gabaritima i autentičnom izgledu. Upali li oglas s Njuškala, a otok dobije novog vlasnika, bit će to zapravo hir kakvoga ekscentričnog bogataša koji na svoj školj neće moći ni brodom pristati, nego će ga takavati "gumenjakom". Jer, riva nije opcija na ovom otoku. Kao ni drugi zahvati i intervencije u prostoru NP-a. I što će sretni, budući vlasnik kad se iskrca na svoj otok?
Uživati u pogledu od zore do sumraka, a onda u gumenjak, pa natrag s otoka?! Ili će, eventualno podići šator na otoku i robinzonski se prepustiti čarima rajske prirode, šumu valova i beskraju pučine.., kao svojevrsnoj mentalnoj rekreaciji?
Nekadašnji su vlasnici kornatskih otoka i otočića na svojoj zemlji podizali vinograde, sadili masline, tjerali ovce u ispašu, dolazili ribariti. Otoci su prehranjivali njihove obitelji. Murterini i Betinjani, pretežiti vlasnici, u Kornate su došli 30-ih godina 17. stoljeća. U početku su bili pastiri i čuvali stada bogate vlastele. S vremenom, kupuju posjede i postaju gospodari Kornata. Do kraja 19. stoljeća uglavnom su se bavili stočarstvom (ovce i koze), da bi potom krenuli saditi lozu, a maslinama su tek opasavali svoje vinograde. No, kada je filoksera poharala kornatske otoke, Murterini se okreću maslinama. Danas ih je na Kornatima, kako se procjenjuje, oko 18 tisuća stabala, loza je potpuno nestala s otoka, a ovce se svele gotovo na simboličan broj od oko dvije tisuće komada. Turizam osvaja i Kornate. I vjerojatno je upravo to bio poticaj vlasniku da ponudi svoju otočnu nekretninu...
Oglas je medijski "razotkriven" u listopadu prošle godine, a ma koliko se smatralo da su Dalmatinci "lajaviji" od ostalih u "lijepoj našoj", i da živimo u provinciji gdje se "sve tajne znaju", zanimljivo je da do danas nije otkriven identitet vlasnika koji je odlučio oglasiti prodaju svoga otoka! Još je intrigantnije saznanje da u Betini, odakle je, tajanstvenog vlasnika otoka svi znaju, ali su se zavjetovali na šutnju i solidarno brane njegovu privatnost. U pokušaju da preko "struktura" saznamo tko to u Šibensko-kninskoj županiji prodaje svoj otok za bajkovitih 41 milijun kuna, zamolili smo za pomoć načelnika općine Tisno Ivana Klarina, jer je i Betina dio općine kojom upravlja. Ali, Klarin nam je, nakon obavljenog razgovora s Betinjanima, mogao samo priznati da je ostao "kratkih rukava":

- Rekli su mi doslovce: Znamo tko je, ali nećemo ti reći. Ni tebi ni bilo kome drugome!
O.k. Može i tako. Pa smo pokušali preko agencije "Citadela nekretnine" iz Zadra koja se prihvatila prodaje ovog kornatskog otoka i objavila je na Njuškalu. Ni Mate Budimir ni Siniša Petrović, partneri u agenciji "Citadela nekretnine", nisu nam bili od pomoći:
- Nadamo se da razumijete da ime svoga klijenta, bez njegove volje, ne možemo otkriti. A on izričito to ne želi. Stalo mu je da izbjegne bilo kakav publicitet, a kako nas veže ekskluzivni ugovor, jednostavno to moramo poštovati. Ne mogu vam reći čak ni ime otoka jer bi po tome mogli otkriti i vlasnika - rekao nam je Petrović. I tako, odustajemo od potrage za identitetom vlasnika, jer, to u ovoj priči i nije najvažnije.

Važnije je, zapravo, da je već u ovoj fazi zaobiđena propisana procedura, kako upozorava ravnatelj NP-a Kornati Šime Ježina:
- Procedura nalaže da se otok, u slučaju da ga vlasnik želi prodati, najprije mora ponuditi, po pravu prvokupa, državi, odnosno upravi NP-a Kornati, a ako država nije zainteresirana, zahtjev se prebacuje na lokalnu (regionalnu) samoupravu, koja vjerojatno nema ni interes ni ambiciju javni novac trošiti na takvu vrstu egzibicionizma, i tada se oglašava prodaja uz svu potrebnu dokumentaciju, i očekuje eventualni kupac.
U agenciji za nekretnine to znaju, ali, s obzirom na "zanimanje kupaca", ne vjeruju da će to biti problem.
- Iskreno, bilo je nešto poziva, možda dva-tri u godinu dana, više izvana nego domaćih, i to čisto informativno. Otok je u NP-u koji je u strogom režimu zaštite i nema gradnje, pa to ubija entuzijazam potencijalnih kupaca. Eventualno može biti izazov za nekog milijardera koji bi bio spreman kupiti otok iz radoznalosti, hira. Iako, za 5 milijuna dolara možete kupiti na Fidžiju što god hoćete... - kažu u "Citadela nekretninama".
- Bilo je propitkivanja za prodaju nekretnina i u NP-u, više radi ispitivanja tržišta, ali ništa tako ozbiljno kao sad, u ovom slučaju - napominje ravnatelj Ježina. Ne bih htio spekulirati o motivima kupaca, jer osim rekonstrukcije starih ruševnih objekata u izvornim gabaritima, nema nove gradnje u NP-u.
- Ali, tko zna, možda netko želi biti sam na svom otoku, možda bi se želio posvetiti uzgoju loze, maslinama, ovcama, tko ga zna - razmišlja naglas Ježina. Svakako, razlozi nisu komercijalne prirode, jer, čak i da se može graditi u nacionalnom parku, s obzirom na to da je riječ o udaljenim otocima, preskupa je to gradnja.
Zavirili smo na Geoportal i pod kornatskim otočnim toponimima pronašli smo čak dva puta Gustac, oba puta površine oko 285 tisuća kvadrata, što ukupno ne bi dosegnulo 640 tisuća kvadratnih metara otoka oglašenog na Njuškalu (?) Smješten je između otoka Kornat i Lavse, ozbiljne je površine, i da nije u nacionalnom parku, mogućnosti bi mu bile goleme. A i cijena. Mada ni ova, na koju je trenutno procijenjen, nije nimalo skromna.
Kornati obuhvaćaju 150 otoka, otočića i hridi, ali je samo njih 89, zbog iznimne prirodne ljepote i bogate flore i faune, 1980. proglašeno Nacionalnim parkom radi zaštite od ljudskog nemara i devastacija. No, unatoč zakonu i strogoj zaštiti unutar nacionalnog parka, i ovdje je bilo i divlje gradnje, demonstracije sile i moći, uzurpacije, devastacije, sječe šume i raslinja....
U hrvatskom dijelu Jadrana, od ukupno 1264 otoka, samo ih je 65 naseljenih, ali su mahom (85 posto) u državnom vlasništvu, i nisu na prodaju. Ako jesu, cijena im je od sto tisuća do nekoliko milijuna eura. Gustac, čak 5,5 milijuna!

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za 28. Zagrebački sajam nautike. Točan termin održavanja sajma je:
  •   17-21/02/2019
  •   24-28/02/2019
  •   20-24/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija