• hr
  • en
  • de
  • it

29.11.2010. Milijuni tona nafte plove Jadranom

Nismo sami i ne živimo na bezbrižnom poluotoku, dio smo jadranskog morskog sustava koji je opet dio složenog sistema Mediterana, a u tom okruženju stvari ne štimaju jer se radi o zatvorenom sustavu izuzetno osjetljivom na potencijalne zagađivače, kojih ima napretek. Nedavno smo objavili podatke o jadranskom podmorju, odnosno o nevjerojatnoj koncentraciji ratnog arsenala i radioaktivnog otpada koji leže na dnu. To je dio priče koja je daleko složenija i koja se ne može riješiti u par redaka.
Preko puta Istre, na samo pedesetak milja udaljenosti, Italija je u poslijeratnom razvoju podigla najveće talijansko središte kemijske industrije Porto Marghera: više od dvije tisuće dimnjaka svakodnevno ispušta nevjerojatne količine otrova, tisuće i tisuće hektara zemljišta na kojemu su izgrađena industrijska postrojenja proglašeni su zonama visoke koncentracije zagađenosti koje treba bonificirati.
Duž talijanske obale na srednjem i južnom Jadranu na nekoliko desetaka milja od hrvatske obale platforme crpe naftu iz podzemlja, svaki dan Jadranom plove veliki nosači nafte, iz jadranskih luka, poput Kopra, stižu alarmantne vijesti o utovaru i istovaru radioaktivnog otpada, Jadranom plove vojni brodovi NATO-a koji nose bojeve glave, između Vicenze i Pordenonea, tek stotinjak kilometara od istarske obale, Amerikanci i NATO savez drže nuklearne bojeve glave na vojnim aerodromima... To su tek natuknice za zasebne teme koje ćemo obrađivati na stranicama Glasa Istre. No, krenimo redom.
Promet nafte je svakako najzanimljiviji dio priče, a podaci govore o tome da se na Mediteranu ostvaruje 20 posto ukupnog svjetskog prometa naftom i naftnim derivatima. Radi se o 370 milijuna tona nafte koja godišnje prođe kroz tzv. unutrašnje more: svaki dan Mediteranom plovi 300 velikih nosača nafte, a godišnje prometuje oko 200.000 brodova.
Bez obzira na morske incidente, samo promet dnevno prouzroči nezanemarivo zagađenje jer je nezakonito pranje cisterni morskom vodom pravilo, a valja svakako uzeti u obzir i pitanje balastnih voda koje završavaju u moru. Računa se da je količina zagađenja koja je tim putem završila u moru porasla u razdoblju od 1996. do 2006. godine za 60 posto.
U Italiji se nalazi najveća koncentracija rafinerija u kojima se prerađuje četvrtina sirove nafte koja prođe kroz Mediteran. Normalno, dio toga ulazi i prerađuje se u Jadranu. Duž obale talijanskog poluotoka radi 12 velikih rafinerija, nalazi se 14 naftnih luka, izgrađena su tik do mora 482 velika naftna rezervoara, a na moru je instalirano devet platformi koje crpe naftu iz podmorja. Cijeli taj sustav godišnje posluje s oko 343 milijuna tona nafte i naftnih derivata.
Talijanske naftne luke ostvaruju godišnji promet od 178 milijuna tona nafte: na prvom je mjestu Genova s 49 milijuna tona, na drugom Trst s 45 milijuna tona sirove nafte, na trećem Venecija, odnosno Porto Marghera s 27 milijuna tona, a na četvrtom Cagliari s 26 milijuna tona sirove nafte.
Iz podataka je razvidno da je Jadran strateški najvažniji talijanski naftni čvor, a uz Trst i Margheru valja dodati naftna postrojenja na južnom Jadranu, i to u Falconari nedaleko od Ancone i u Tarantu u regiji Puglia.
Trst je specifičan slučaj jer je to stanica velikog naftovoda SIOT koji naftu preko Alpa dovodi do Austrije, Njemačke i Češke. Tijekom četrdesetogodišnje tradicije naftovod je imao nekoliko havarija, no najznačajnija je ona koja se dogodila 4. kolovoza 1972. godine kada su teroristi palestinske organizacije Crni rujan postavili četiri bombe ispod rezervoara. Eksplozija koja se dogodila u noći zapalila je oko 110.000 tona nafte.
Tršćani se pitaju može li se tako nešto ponoviti i što će se dogoditi sa sistemom sigurnosti kada jednog dana proradi veliki plinski terminal koji namjeravaju izgraditi u srcu tršćanske industrijske zone, nedaleko od naftnih postrojenja SIOT-a.
Od 1985. godine do danas u Italiji je zabilježeno 27 incidenta na moru tijekom kojih je u moru završilo 270.000 tona nafte. Srećom po nas, dva najveća incidenta, oba 1991. godine, dogodila su se na zapadnoj obali Italije, i to u Genovi i Livornu. Ciparski nosač nafte "Haven" potonuo je u Genovskom zaljevu pa su u moru završile 162.000 tona nafte.
Iste godine, 10. travnja, talijanski nosač "Agip Abruzzo" sudario se s putničkim brodom "Moby Prince", 140 osoba je poginulo u požaru, a u moru u luci Livorno završile su 23.000 tona nafte. Teško je zamisliti posljedice sličnih incidenata da su se dogodili u Jadranu. Sjetimo se straha od turskog broda koji se zapalio nedaleko od Pule, što bi bilo da je gorivo iscurilo u more.
Iz priloženih podataka vidljivo je da je Jadran izuzetno opasno prometno morsko čvorište pa se postavlja pitanje tko i zašto zagovara daljnje povećanje prometa preko sumnjivih projekata poput "DružbAdrije" ili naftovodom Konstanca - Trst.

Izvor: www.glasistre.hr

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za 28. Zagrebački sajam nautike. Točan termin održavanja sajma je:
  •   17-21/02/2019
  •   24-28/02/2019
  •   20-24/02/2019

E-mail adresa: