• hr
  • en
  • de
  • it

28.07.2010. Zadar grad s najvećim potencijalom za kruzere

Na Jadranu je Dubrovnik vodeća luka za kružna putovanja u Hrvatskoj. Potencijal, pak, vidimo u Zadru koji će zasigurno postati konkurentna luka na obje obale Jadrana nakon završetka izgradnje terminala i luke Gaženica, kaže Anisa Borojević, voditeljica marketinga Gulliver travela
Zadar ima veliki potencijal zbog gata na kojem je i famozni Pozdrav suncu te glasovite Morske orgulje Potražnja za krstarenjima po Jadranu je među cruising kompanijama (znači i njihovim klijentima) vrlo visoka, reći će touroperatori koji nude kružna putovanja. U riječkom Jadroagentu tako govore o 15-postotnom povećanju tijekom ove godine, vrlo visok interes potvrđuju i u dubrovačkom Gulliver travelu. Na trećoj dodjeli prestižnih nagrada Excellence Cruise awards - Mediterranean Edition, održanoj u veljači u Malagi, Hrvatska je, uz Tursku, proglašena za najbolju cruising destinaciju u 2009. Luka Dubrovnik je pak lani bila deseta luka u svijetu po tranzitnim putnicima na kružnim putovanjima, dakle po broju putnika koji ukrcaj ili iskrcaj imaju u nekoj drugoj luci, i treća na Mediteranu iza Napulja i Livorna... Sve to ukazuje da industrija kružnih putovanja u Hrvatskoj cvijeta. No, priča je ipak malo složenija.
Iskustvo Gulliver travela pokazuje primjerice da su najzanimljivije luke, definitivni broj jedan - Dubrovnik, potom Korčula, Split, Zadar i Rovinj, dok cruiseri manjih kapaciteta imaju ticanja i u Mljetu, Visu, Hvaru, Malom Lošinju te Rabu. Za cruising kompaniju je, ovisno o njenom profilu, pri odabiru destinacije, pored cijene lučkih pristojbi, izuzetno važna i sama destinacija, ukazuje Anisa Borojević, voditeljica marketinga ovog touroperatora, dodajući kako se pod time podrazumijeva ponuda izletničkog programa, kulturna baština, gastro ponuda, infrastruktura luke, ali i nešto što se se zna zaboraviti - broj vodiča po lukama... Na pitanje koje hrvatske luke vide najveći potencijal, Borojević odgovara - Zadar.
- Na Jadranu je po tom pitanju Dubrovnik vodeća luka u Hrvatskoj. Potencijal, pak, vidimo u Zadru koji će zasigurno postati konkurentna luka na obje obale Jadrana nakon završetka izgradnje terminala i luke Gaženica. Vezano za krstarenja koja imaju ticanja na području Kvarnera, tu je bio brod MS Columbus, dok je Hapag Lloyd Kreuzfhartena imao ticanje u Opatiji 2006. Postojao je interes za ticanja u Rijeci, ali s obzirom na profil i namjenu luke cruise kompanije nisu vidjele mogućnost razvoja cruise tržišta. Na području Istre ticanja ima Hapag Lloyd Kreuzfahrten i to od 2008., dok je kompanija Thomson Cruises imala ticanja 2004., 2006. i 2008. Zanimljivo nam je i slovensko tržište. Naime, zbog prekapacitiranosti luke u Veneciji, dio prometa preuzela je luka u Kopru. Slovenci su uspjeli dobrom promocijom destinacije preoteti čak i dio ticanja namijenjenih Trstu - navodi Borojević.
U Luci Kopar, koja se, slobodno se može reći, kao outsider proteklih godina neočekivano pojavila u utrci za cruiserima, istakli su da hrvatske luke ne vide kao konkurenciju već kao partnere. Mateja Dominko, glasnogovornica koparske luke, navodi kako je ova destinacija svoju šansu uvidjela kada je Venecija izgubila plovne kanale i time se otvorila za veće brodove. Posljedično, zbog atraktivnosti Venecije počeo je dolaziti znatno veći broj većih brodova u čije su itinerere uključivani i drugi gradovi na Jadranu.
- Kopar je za cruising kompanije zanimljiv zbog mogućnosti širenja itinerera putovanja. Venecija i Dubrovnik su svakako must-see destinacije, no kompanije žele itinerere obogatiti sa što više geografski i kulturno različitim destinacijama, po mogućnosti onima zbog kojih neće puno odstupati od zacrtanog puta plovidbe. Kopar je tako sa zaleđem ponudio raznovrsan program izleta, događanja i gastronomske ponude što su putnici na cruiserima dobro prihvatili - kazala je Dominko. Doznajemo kako se s promocijom Kopra na sajmovima vezanim za krstarenja jače krenulo 2004. Iduće godine luka je imala 12 ticanja brodova na kružnim putovanjima, odnosno oko 1.100 putnika. Već 2007. broj ticanja je skočio na 53 (oko 25 tisuća putnika), a toliko ih je bilo i lani s time da su stizali veći brodovi te je broj putnika porastao na nekih tridesetak tisuća.
Moglo bi se primjetiti da su to mrvice u odnosu na oko 850 tisuća putnika s cruisera koliko ih je lani bilo samo u Dubrovniku. No, dok se veliki nose s velikim gužvama i pitanjem prihvata silnih brodova, mali na račun njihove atraktivnosti uspijevaju zaraditi sa strane.
U odnosu ponude i potražnje, situacija je danas na Jadranu, ustvari, takva da "igru vode" Venecija, kao polazišna luka, i Dubrovnik koji je nezaobilazan u itinererima cruising kompanija. U Splitu pak godišnje imaju preko 200 dolazaka većih i manjih cruisera, Zadar bi izgradnjom luke Gaženica i novog putničkog terminala mogao preuzeti glavnu ulogu u ukrcaju i iskrcaju putnika na kružnim putovanjima obzirom na povezanost autocestom i zračnom lukom... Konkurencija luka posebno je jaka u sjevernojadranskom bazenu u kojem, uz Veneciju, na cruisere pretendiraju Trst, Kopar, Rovinj, Rijeka...
Inače, putnički promet koparske luke dalo bi se usporediti sa Zadrom koji je uređenjem 146 metara dugog gata za prihvat cruisera (na kojem su i famozne Morske orgulje te Pozdrav suncu) došao do stotinjak ticanja brodova i oko 25 tisuća putnika koliko ih je bilo prije dvije godine. Recesija, je kao i kod drugih, lani odnijela dvadesetak ticanja broda, dok se ove godine očekuje oko 90-ak ticanja, iako s manje putnika.
- Iduće godine nam pak stiži veći brodovi i trebala bi, prema najavama biti najbolja godina do sada - kaže Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar.
O perspektivama ovog grada kao polazišne luke s otvaranjem luke Gaženica, Štambuk navodi kako je sve stvar odluke cruising kompanija. One su, naime, većinom u španjolskom i talijanskom vlasništvu, pa su polazišne točke za brodove - njihove domaće luke što znači da se drugima teže probiti. Što se tiče promocije zadarske luke, navodi kako je dolazak cruisera (iako u početku skroman) krenuo za dvije godine od predstavljanja na tržištu. Split je pak s promocijom započeo paralelno kad i Dubrovnik, no pravi rezultati su stigli znatno kasnije u odnosu na dubrovačku luku. Ipak, od nekih 5 ticanja u 2000., Splićani su stigli do 280 ticanja u 2008. Lani je zbog recesije broj ticanja pao na 232, dok bi ove godine ponovno trebalo biti oko 262 uplova.
- Lani smo imali oko 130 tisuća putnika s cruisera, dok sada već imamo 25 posto putnika više nego lani u ovo vrijeme. isto tako očekujemo i oko sto uplova mega-jahti - ukazuje Vjekoslav Grgić, voditelj Operativnog centra Lučke uprave Split. Split je, ističe, zanimljiv jer brod praktički dolazi do gradske jezgre, ali i zbog ponude izleta. Organiziraju se izleti na slapove Krke, u Trogir, Salonu, Radmanove mlinice pa čak i Plitvice ili Međugorje. Izleti su jedna od najbitnijih stavki kod atraktivnosti destinacije zbog čega i same agencije moraju to prepoznati i ponuditi što se traži uz primjerenu cijenu, istaknuo je Grgić.


Cruiseri za produžetak sezone
Rovinj je do početka srpnja imao smo 18 ticanja brodova na kružnim putovanjima, s tim da bi prema najavama trebao imati ukupno 65 ticanja.
- To je osam posto više nego lani. Zanimljivo je izdvojiti da prvi cruiser stigao sredinom travnja, a zadnji je najavljen za 18. studeni što znači da nam se sezona produžila - istaknuo je Donald Schiozzi, ravnatelj Lučke uprave Rovinj. Cruiseri su u istarsku destinaciju počeli pristizati 2001., prosječna duljina broda je 150 metara, a dio brodara kojima je home-port Venecija uvrste Rovinj kao prvu ili zadnju luku za posjetu. Goste se iskrca niti 100 metara od centra, uz koji najčešće odlaze na razgledavanje unutrašnjosti Istre ili pulskog amfiteatra, navodi Schiozzi.

Pitanje zagađenja
Najveće kontroverze segmenta kružnih putovanja vezane su pitanje ekoloških šteta te zakrčenja pojedinih destinacija s čime se u Hrvatskoj najteže bori Dubrovnik. Po pitanju učinka na okoliš, u Studiji održivog razvoja cruising turizma u Hrvatskoj se navodi kako je dnevna akumulacija komunalnog otpada za cruisere veličine 3.000 putnika oko 3 do 4 kilograma po putniku. Postoje različiti izvori procjena o tome koliko ovi brodovi i njihovi turisti utječu na okoliš. Sigurno je da cruiseri zagađuju zrak od ispušnih plinova svojih motora i spaljivanja otpada. U gradovima poput Vancouvera, studije pokazuju da onečišćenje zraka koje dolazi s brodova doprinosi učinku staklenika grada s 58 posto, navodi se, uz ostalo, u Studiji.

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za 28. Zagrebački sajam nautike. Točan termin održavanja sajma je:
  •   17-21/02/2019
  •   24-28/02/2019
  •   20-24/02/2019

E-mail adresa: