Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

26.05.2010. Sezona kraća 45 dana nego prije pet godina

Sezona bi mogla biti na razini prošle godine, uz izraženi »last minute booking«, kazao je, među ostalim čelnik UHPA-e za Dubrovačko-neretvansku županiju Stanko Ljubić. Njegov oprez, kao i primjedba bivše ministrice turizma, Pave Župan Rusković, da je došlo »vrijeme poziva za uzbunu«, logična su reakcija nakon upoznavanja s ostvarenim turističkim prometom na jugu Hrvatske te financijskim pokazateljima poslovanja hotelijera u prošloj »slaboj i kriznoj godini«. Spomenute nevesele podatke i činjenice za Strukovnu grupu hotelijera i ugostitelja, koja djeluje pri Županijskoj gospodarskoj komori, pripremila je stručna suradnica u HGK Marica Pulitika.
Iz ankete provede u 24 hotelske kuće s juga Hrvatske proizlazi da je tijekom 2009. godine ostvaren promet od 4,3 milijuna noćenja. U odnosu na godinu prije i posjeta i noćenja je bilo za 3 posto manje. Tim je rezultatima nastavljen pad turističlkog prometa na jugu Hrvatske koji se bilježi od 2005., kao najbolje i rekordne poslijeratne godine, istaknula je Pulitika. Daljnji je problem u tome što je od tada do lani hotelski kapacitet na području Dubrovačko-neretvanske županije povećan za 2.131 postelju, ali je od 2005. do 2009. godine ostvareno 154 tisuće noćenja manje.
Dok se na gradskom području Dubrovnika ostvaruje solidan promet, ali još uvijek za 70 tisuća manji nego 2005. godine, na rivijerama Pelješca, Korčule, Konavala i Župe dubrovačke i broj gostiju i noćenja je u padu od 10 do 15 posto. Prosječna iskorištenost hotelskih kapaciteta je u 2005. godini sa 155 pala na lanjskih 110 dana, što je doista podatak od kojega »boli glava«.
Kada se sve te silne »brojke i slova« poslože u financijske pokazatelje proizlazi da drugu godinu za redom hotelske kuće s područja DNŽ-a imaju »višak ukupnih rashoda nad prihodima« od 112, odnosno 143 milijuna kuna. Dobit hotelskih kuća s juga Hrvatske je gotovo deset puta manja od ostvarenog gubitka, a ukupni gubici u koje spadaju i preneseni iz prošlih godina dosegli su iznos od 471 milijun kuna.
S takvom bilancom, prometnom nepovezanošću, cijenama smještaja i usluga koje tržište kažnjava zbog nepridržavanja načela »vrijednosti uloženog novca« itd., turistička područja s juga Hrvatske ulaze u teško ljeto i neizvjesnu poslovnu 2010. godinu.