• hr
  • en
  • de
  • it

26.03.2010. Stranim nautičarima manje administriranja

Zajedno sa segmentima naše turističke ponude na čijem se razvijanju prošlih godina intenzivno radilo, u Hrvatskoj se dosad puno pažnje polagalo i razvijanju »administrativnog turizma«, posebice među nautičarima. U njihovim nastojanjima da jednog dana konačno isplove iz marina, pružali smo im dodatnu mogućnost »zabave i razonode« u obliku beskonačnih obilazaka raznih ureda i službi poput lučke kapetanije, ureda TZ-a i brojnih drugih institucija u kojima su se prijavljivali, odjavljivali, registrirali i pribavljali razne papire potrebne za zakonitu plovidbu našim morem, rekao nam je uoči sastanka članova Udruženja hrvatskih marina domaćin jučerašnje plenarne sjednice - Krešimir Žic, direktor »Marina Punat Grupe«. Na svu sreću, dopunio ga je Anto Violić, predsjednik UHM-a, čini se da počinju puhati neki novi vjetrovi i da konačno odustajemo od nastavka »razvijanja« tog segmenta turističke ponude te da ljudi u nadležnim državnim tijelima i ministarstvima počinju intenzivnije raditi na organiziranom i sustavnom dokidanju nepotrebnog administriranja, a sve na radost i zadovoljstvo nautičara koji nas posjećuju u sve većem broju. Da administrativni turizam ipak postaje prošlost, potvrdilo je prisustvo predstavnika ministarstava turizma te mora, prometa i infrastrukture, koji su na skupu održanom u puntarskom hotelu »Kanajt« čelnike hrvatskih marina iz prve ruke informirali o brojnim formalno-pravnim novitetima vezanim uz nadolazeću sezonu, ali i mjerama koje se rade na dugoročnom razvijanju i unapređivanju hrvatske nautičarske ponude.
Violić je nakon usvojenog izvješća o aktivnostima Udruge u prošloj, kao i plana aktivnosti za ovu godinu, okupljene upoznao s netom objavljenim službenim pokazateljima pribavljenim od Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj trenutačno ima 98 luka nautičkog turizma, među kojima je i 48 marina. U takvim se lukama nalazi 16.848 vezova i 5.200 mjesta na suhom, a u objektima takve vrste radi 1.319 osoba. Naznačeno je kako je zamjetan trend rasta broja tranzitnih plovila s područja Finske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Rusije i Slovačke te kako su luke nautičkog turizma u prošloj godini ostvarile prihod od čak 543 milijuna kuna, što je za 11 posto više no prethodne godine. Svi ti pokazatelji, naglasio je Violić, govore kako je nautički turizam u Hrvatskoj u velikom zamahu te kako se radi o perspektivnoj i propulzivnoj gospodarskoj grani koja, za razliku od mnogih drugih, stoji na čvrstim i zdravim nogama.

Udvostručen broj mega jahti

U 2009. godini zabilježen je jedanpostotni rast broja plovila na stalnom vezu. Najveći broj ondje lociranih plovila pod hrvatskom je zastavom, a slijede plovila pod austrijskim, njemačkim, američkim, slovenskim te talijanskim stijegom. Članovi UHM-a ukazali su i na dramatičan porast broja velikih brodova, posebice onih duljih od 20 metara, čiji je broj samo u prošloj godini narastao za gotovo 50 posto.

Novih 185 vezova u ACI marinama

Anto Violić prenio nam je i kako će u domaćim marinama ove godine biti uloženo više od 77 milijuna kuna. Nema većih povećanja kapaciteta za nadolazeću sezonu, a jedino planirano povećanje odnosi se na 185 novih vezova u ACI-jevom sustavu marina. Cijene nautičarskih usluga prosječno su narasle do 10-ak posto za stalne vezove, dok se cjenik u tranzitnom sektoru uglavnom nije mijenjao. Za ovu godinu planirani rast fizičkog prometa kreće se u rasponu od 2 do 8 posto, dok se kod tranzita računa na rast prometa od maksimalno pet posto. Slijedom svih tih pokazatelja, ali i realiziranih ulaganja, očekuje se i porast financijskih pokazatelja, i to u rasponu od 3 do 9 posto.

Izvor: www.novilist.hr