• hr
  • en
  • de
  • it

21.08.2010. Tko sve živi u Jadranu?

Institut za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA) iz Rima, Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora i Hrvatski prirodoslovni muzej proveli su prvo istraživanje iz zraka s ciljem utvrđivanja brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina i drugih vrsta kitova te vrsta od posebnog interesa za zaštitu u Jadranu.
Tijekom istraživanja, koje je počelo 30. srpnja, a trajalo ukupno 18 dana, bilježena su i opažanja drugih velikih morskih kralješnjaka kao što su glavata želva, golub uhan, riba sunčanica te morski psi i raže, priopćeno je večeras iz Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora.
Istraživanje je provedeno posebnim dvomotornim zrakoplovom visoko postavljenih krila, Partenavia P68, opremljenim s izbočenim, tzv. mjehurastim prozorima, kroz koje istraživači tijekom leta imaju potpuni pregled područja preleta uključujući i područje ispod samog zrakoplova.
Potpuni pregled područja preleta važan je zbog prikupljanja svih opažanja na ruti leta te daljnje točne analize podataka. Istraživanje u Jadranu počelo je 30. srpnja iz talijanskog grada Trevise, pored Venecije.
Tim sastavljen od tri znanstvenika, dr. Caterina Fortuna (koordinator projekta) i Elio Filidei (ISPRA) i Draško Holcer (Plavi svijet/Hrvatski prirodoslovni muzej) uz potporu dr. Gregory Donovana, predstojnika Znanstvenog programa Međunarodne komisije za kitolov (IWC), preletjeli su gotovo 20.000 km Jadranskog mora unaprijed određenim, paralelnim rutama, koje spajaju istočnu i zapadnu obalu.
Istraživanje je završeno preletom Otrantskih vrata.
Prikupljeni rezultati istraživačima su pokazali veliku raznolikost faune morskih sisavaca u Jadranu kakvu nisu očekivali.
Tako je u sjevernom Jadranu utvrđena neočekivano velika brojnost glavatih želvi; zabilježeno je gotovo 1000 opažanja.
U području Jabučke kotline zabilježen je veći broj modrulja, ali i goluba uhana - zaštićene i ugrožene vrste raže koja može narasti i više od 5 metara.
Posebno interesantni rezultati i opažanja zabilježeni su u južnom Jadranu. Tako je istraživački tim snimio i fotografirao odraslog velikog kita dugog oko 18 metara u blizini Palagruže. Zabilježeno je i opažanje izuzetno rijetkog Cuvierovog kljunastog kita, vrste koju je veoma teško opaziti zbog skrovitog načina života i urona u najveće dubine koji traju i preko 30 minuta.
Također, zabilježena su brojna opažanja glavatih dupina koji su smatrani vrstom koja u Jadran povremeno ulazi iz Sredozemnog mora, a najveće iznenađenje bila je velika brojnost prugastih dupina. Iako su prugasti dupini danas najbrojnija vrsta dupina u Sredozemnom moru njihovo pojavljivanje u Jadranu bilježeno je samo povremeno.
Međutim, ovim istraživanjem zabilježeno je gotovo 1000 prugastih dupina u skupinama od 10-tak pa sve do gotovo 100-tinjak životinja.
Stoga, i bez posebne analize može se zaključiti da su prugasti dupini sastavni dio faune Jadranskog mora.
Iako se kratkokljuni obični dupin, nekada najbrojnija vrsta dupina u Jadranu, već duži niz godina smatra regionalno izumrlom vrstom u hrvatskom Jadranu, istraživači su se nadali da ova vrsta možda preživljava u dubokim vodama južnog Jadrana. Na žalost osim nekoliko pojedinačnih opažanja unutar skupina prugastih dupina, ova vrsta nije zabilježena.
Dobri dupini, vrsta zbog koje je cijeli projekt i pokrenut, zabilježena je u više od 100 opažanja u gotovo cijelom Jadranu osim u dubokim vodama južnog Jadrana.
Međutim, potrebno je naglasiti - ova opažanja ne predstavljaju stvarnu brojnost dupina u Jadranskom moru već samo brojnost utvrđenu u području preleta zrakoplova, navodi se u priopćenju Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora.
Iako su neki od podataka već sami po sebi indikativni, tek će se daljnjom analizom utvrditi stvarna brojnost pojedinih vrsta dupina u Jadranu.
Plavi svijet ističe kako su istraživači, uz veličanstvene prizore iz jadranskoga životinjskog svijeta, bili oduševljeni i ljepotom obale hrvatskog Jadrana, ljepotom laguna u okolici Venecije i u Albaniji, veličanstvenim planinama istočne obale Jadrana koje se spuštaju u more itd.
Ovo istraživanje u Jadranu provedeno je uz potporu Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS). Hrvatska je ratificirala ovaj sporazum 1996., a njegovo provođenje osigurava povoljni statusa zaštite raznih vrsta kitova u Jadranu.
Također, projekt podupiru i nadležne nacionalne institucije jadranskih zemalja (Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije) koje su osigurale sve potrebne dozvole za istraživanje i prelet.
Ovaj međunarodni istraživački projekt financiraju Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, hrane i šumarstva Republike Italije, Ministarstvo okoliša Republike Italije i Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske. Sredstvima Zavoda provedeni su dodatni istraživački preleti na teritoriju hrvatskog dijela Jadrana.

Izvor: www.index.hr

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za 28. Zagrebački sajam nautike. Točan termin održavanja sajma je:
  •   17-21/02/2019
  •   24-28/02/2019
  •   20-24/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija