Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

20.05.2010. Spotovi svakog jutra pozivaju Irce u Hrvatsku

Usporedbe turističkog ponašanja u Irskoj i Hrvatskoj. Hrvatska obala koja ima tisuće otoka, otočića i hridi daleko je atraktivnija i ljepša od irske, međutim Irci su pronašli način kojim privlače turiste, godišnje njih više od šest milijuna, kojima naplaćuju svaku uslugu.
Svakoga jutra na glavnim televizijskim postajama Irske vrti se spot HTZ-a kojim se Irci pozivaju na posjet hrvatskim turističkim destinacijama pod motom "Mediteran kakav je nekad bio". Buđenje u toj otočnoj zemlji udaljenoj od Dalmacije gotovo tri sata leta, uz turistički spot kojim se promoviraju ljepote Jadrana, zaista je neponovljiv doživljaj kojemu, očito, ne mogu odoljeti ni brojni Irci koji u sve većem broju posjećuju našu obalu. Ne okreneš se, a plavetnu boju hrvatskog mora zamijeni zelena boja prostranih irskih pašnjaka i livada po kojoj je ta otočna zemlja i nazvana Zelena Irska.
Irska je zanimljiva i lijepa zemlja bogate kulturne baštine, srdačnih ljudi, zelenila i surove obale. Hrvatska obala koja ima tisuće otoka, otočića i hridi daleko je atraktivnija i ljepša od irske, međutim Irci su pronašli način kojim privlače turiste, godišnje više od šest milijuna, kojima naplaćuju svaku uslugu.
Burna prošlost o kojoj svjedoče brojna arheološka nalazišta i srednjovjekovni dvorci ispisana je i u čuvenoj knjizi "Book of Kells" iz 800. godine koja se čuva u koledžu Triniti u knjižnici među čak četiri milijuna starih knjiga. Posjet koledžu na kojem su studirali Oscar Wilde, George Bernard Shaw..., košta sedam eura (za grupni posjet). Knjižnica se, međutim, ne može usporediti s onom u šibenskom samostanu sv. Frane u kojem se čuva iznimno vrijedna knjiga "Šibenska molitva" iz 14. stoljeća, koja je jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i književnih spomenika. Kada bi gosti znali za to književno blago sigurno bi ga i pohodili.
Svoje bogato kulturno naslijeđe Irci nude svijetu, ali uz naknadu, što u dobrom dijelu Hrvatske još nije prihvaćeno, pa se u naše katedrale ili u ostatke srednjovjekovnih dvoraca može ući - po želji. Istina, Irci su sve svoje arheološke ostatke priredili za turistički prihvat, za razliku od Hrvatske koju taj posao tek čeka ako želi bolji dio turističkog kolača. Pandan irskim ostacima opatija i dvoraca su, primjerice, Bribirska glavica ili pak logor i amfiteatar Burnum o kojima i domaći ljudi malo znaju. Samo s afirmacijom tih dvaju lokaliteta kulturni turizam dobio bi dobru polazišnu osnovu.
Autentični srednjovjekovni dvorac Bunratty smatra se jednim od najbolje očuvanih, na što su Irci posebno ponosni, pa ga nude turistima za razgledanje. Sagrađen je 1425., a uz njega je osmišljen etno-park s vjernim replikama prizemnih kuća s debelim slamnatim pokrivačima. Na zanimljiv način je na više od 15 hektara površine rekonstruiran način života s početka 19. stoljeća, a kako bi se dočarala nekadašnja atmosfera, u kaminima je zapaljena vatra. Ulaznica je 16 eura.
Irci su ponosni na gotičku katedralu iz 13. stoljeća Rock of Cashel koju je 450. posjetio sv. Patrik, zaštitnik Irske. Ulaznica za grupni posjet je šest eura. Katedralu Svetog Jakova u Šibeniku, kao i druge hrvatske katedrale turisti razgledavaju besplatno, a šibenski muzej još je uvijek bez stalnog postava.
Hrvatska je prepuna ostataka starih dvoraca o čijoj bi povijesti i domaći i stranci rado čuli i razgledali ih. Primjerice, za kamenu utvrdu Ključicu, nedaleko od Miljevaca u kanjonu Čikole, slabo znaju i Šibenčani. A riječ je o objektu iznimne ljepote koji je odigrao značajnu ulogu u povijesti države. Sagrađena je u 13 stoljeću. U Kninu se nalazi, pak, čuvena i dobro očuvana tvrđava koju turisti otkrivaju tek zadnjih godina.
Ostaci starih kuća po cijeloj Irskoj nisu se rušili već su obnavljani, zahvaljujući čemu se razvio agro-turizam. Irske obitelji vikendom rado odlaze u unutrašnjost i uživaju u prirodi, domaćoj hrani... U Hrvatskoj je agroturizam razvijen samo u Istri, dok je u Dalmaciji još u povojima. Krovovi starih kamenih potleušica odavno su ulegli pod teretom zuba vremena i nebrige vlasnika.
Irci su ponosni na dugu tradiciju proizvodnje viskija. Posjetili smo tradicionalnu destileriju Locke koja je odnedavno pretvorena u muzej. Uz zanimljivi prikaz proizvodnje te priče o nekadašnjem mukotrpnom radu i radnicima, ovdje se viski može kušati, a u suvenirnici kupiti. Hrvatska nema tradiciju proizvodnje viskija, ali zato ima dugu tradiciju proizvodnje vina i likera. Ne možemo se oteti dojmu kako bi turistička ponuda Šibenske rivijere bila bogatija da se u šibenskoj vinariji Vinoplod, koja ima sačuvane stare pogone i bačve, oformi muzej. Vinarija se nalazi na mjestu s kojeg se pruža prelijepi pogled na grad.
U samom srcu glavnog grada Dublina nalazi se čuvena tvornica piva i muzej Guinnessa. Ulaz u muzej košta 15 eura i vrijedi svakog centa. Stari ostaci velikih drvenih bačvi, strojeva i alati pomoću kojih je čuveni Guinness krenuo u proizvodnju cijenjenog crnog piva u muzeju su izvrsno uklopljeni sa suvremenim prikazima proizvodnje piva. Multimedijalni kompleks sadrži i >fontanu želja< u koju se ubacuju kovanice, a posjet završava u visokom tornju u kojem se može uživati u >pinti< Guinnessa s pogledom na tvorničke krovove i središte Dublina (pivo je uračunato u cijenu ulaznice). Ovdje se, uvjerili smo se, itekako cijeni tradicija.
Hrvatska za razliku od Irske obiluje razvedenom i atraktivnom obalom koja je najveći mamac turistima. Irska ima tek jednu izvanrednu turističku točku koju su toliko izreklamirali i promovirali kao da je riječ o nekakvom svjetskom čudu. Riječ je o klifovima Moher nastalima prije 300 milijuna godina. Uzdižu se ravno iz Atlantskog oceana u 210 metara uvis tvoreći >kamenu harmoniku< dugu desetak kilometara. S najviše točke - tornja O'Brien, pruža se veličanstven pogled na surovu kamenu strukturu. U tren oka Moher nas je opčinilo svojom spektakularnom građom, ali i upozorio na snagu i silu prirode koja je ovdje pokazala svoju moć. Rijetki su, međutim, turisti koji se mogu diviti ovom dijelu prirode jer su na tom zapadnom dijelu zemlje česte magle, a šibaju i jaki oceanski vjetrovi koji ne dopuštaju da se približite stijenju. Mi smo bili sretnici kojima su se klifovi ukazali u punoj ljepoti. Na ulazu u Cliffs of Moher nalazi se multimedijalni prostor u kojem je na suvremen način prikazan taj prirodni fenomen sa svojim rijetkim i siromašnim biljnim i životinjskim svijetom. Ulaznica na klifove je sedam eura.
Hrvatska obala obiluje prirodnim ljepotama - Kornati, Krka, Brijuni, Mljet, Paklenica, Velebit..., međutim nigdje nema osmišljenog načina pripovijedanja o cjelovitosti lokaliteta, kao što smo to doživjeli na nekim irskim destinacijama koje se po ljepotama ne mogu usporediti s onima u Hrvatskoj. Na kornatskom otoku Piškera postoje >krune<, odnosno klifovi visoki oko 80 metara, a gotovo iste veličine su i klifovi na susjednoj Telaščici za koje se malo zna i u Hrvatskoj.
Nije, naime, dovoljno samo naplatiti ulaznicu i gosta prepustiti istraživačkim pohodima, već mu treba na jednome mjestu pokazati što sve destinacija nudi.

Hotelski meni - izvorna jela
Korak više Irci su napravili i u hotelskoj ponudi, posebice kada je riječ o gastronomiji. Zatekla nas je, naime, hrana koja je na tanjurima izgledala poput nekakvog umjetničkog djela. Uz to, nude se izvorna jela, dok kod nas još prevladavaju šnicle i pomfrit. Janjeći gulaš, kozice, bakalar, koktel od škampa..., samo su dio hotelskog (polupansionskog) menija u Dablinu, Galwayu, Traleeu.

Povijesne predstave za turiste
Prošlost jednog naroda ispričana kroz suvremeni izričaj preko glazbe, plesa i glume dugo ostaje u sjećanju. Predstavi koja se nudila u kazalištu preko puta našega hotela u gradiću Tralee (nešto veći od naših Vodica) nismo mogli odoljeti. Oduševilo nas je saznanje da je ona često na repertoaru kako bi se turisti upoznali s poviješću te nekoć vrlo siromašne zemlje iz koje se dugo odlazilo u svijet. Kako bi se tek priča o bogatoj prošlosti Šibenika, Dubrovnika, cijele Hrvatske mogla ispričati, komentirali smo.

Suveniri - sve samo "Made in Ireland"
Svaki posjet dvorcu, etno-selu, arheološkom lokalitetu, kazalištu, destilerijama, muzejima... završava u kavanama i bogato opremljenim suvenirnicama u kojima nema proizvoda izrađenih u drugim zemljama. Sve samo >Made in Ireland<. Zelena djetelina s tri lista, koja simbolizira Sveto Trojstvo, najčešći je motiv na suvenirima. Cijene su prilagođene svakom džepu.

Franckova poslovnica
U malom gradiću Traleeu nalazi se Franckova poslovnica iz koje se čuvena hrvatska kava distribuira po cijeloj Irskoj i šire. Dostavne automobile s logom Francka viđali smo često, baš kao i kamione tvrtke Radić čija nam je djelatnost ostala nepoznata, no mogli smo zaključiti da je riječ o građevinskoj djelatnosti.

Pušenje zabranjeno, pubovi puni
Tradicionalna irska glazba sve je popularnija u cijelom svijetu, a u Irskoj se može čuti na gotovo svakom koraku. Pubovi sa živom glazbom koja počinje već u 20 sati krcati su domaćih ljudi i turista svih dobnih uzrasta. U večerima izvan vikenda glazba svira do 23 sata i završava nacionalnom himnom, a gosti do 'fajrunta' imaju još pola sata. U danima vikenda svirka traje sat do dva dulje. U dablinskoj četvrti Temple Bar, u kojoj je na stotine pubova, teško je ući zbog velikih gužvi, iako je pušenje zabranjeno na svim javnim mjestima.

Izvor: www.vjesnik.hr

ARHIVA