Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

13.05.2010. Sudar tankera zagadio bi 90 kilometara obale Kvarnera

U slučaju nesreće tankera i onečišćenja mora naftom većih razmjera u Riječkom zaljevu, nafta bi u vrlo kratkom roku dospjela do obale, u nekim situacijama praktički odmah. Vrijeme za reakciju bilo bi izuzetno kratko, u najboljem slučaju svega nekoliko sati, kazao je na pitanje novinara o mogućim scenarijima izljeva nafte u riječkom akvatoriju profesor Pomorskog fakulteta Damir Zec, prilikom svečanosti otvaranja Prve Jadranske konferencije o zagađenju mora uljem u Opatiji. Profesor Zec bio je na čelu tima autora Studije ocjene djelotvornosti organizacijskog djelovanja u slučaju onečišćenja mora s brodova, koju je Sveučilište u Rijeci izradilo za Primorsko-goransku županiju. Tom je studijom opasnost od onečišćenja ocijenjena realnom, zbog velikog broja tankera koji plove prema lukama Sjevernog Jadrana. Predviđeno je ukupno šest mogućih scenarija pomorskih nezgoda u kojima bi došlo do izljeva velikih količina nafte u more. U svim scenarijima, ističe Zec, kritično je pitanje količine nafte, kretanja naftne mrlje te udaljenosti broda od obale u trenutku nesreće.
- Ukoliko bi do izljeva došlo na velikoj udaljenosti od obale, tada bi i vrijeme za poduzimanje odgovorajućih mjera bilo znatno dulje. Prvenstveni cilj je u takvim situacijama spriječiti širenje onečišćenja na samom moru jer kada ono dođe do obale tada preostaje jedino čišćenje. Dakle osnovno pitanje, kojim se bavi i studija je koliko vremena imamo, što možemo učiniti i kakve su šanse da u tome uspijemo. Šteta od onečišćenja proporcionalna je duljini obale koju ono pogodi, a ne prvenstveno količini izlivene nafte. Isto tako, nije svejedno koji dio obale će se naći na udaru. Sigurno bi daleko veća ekološka šteta bila da nafta dospije na obale otoka Cresa nego u riječku luku, kazao je Zec.
Sudar brodova na širem području Kvarnera, odnosno na plovnom putu prema Trstu, naveden u studiji kao jedan od najvjerojatnijih scenarija nesreće, mogao bi u najgorem slučaju izazvati zagađenje do 90 kilometara obale, i to u slučaju da u more iscuri »samo« 6.500 tona nafte. Dodatna nepovoljna okolnost bila bi nepristupačna obala do koje je otežan pristup strojevima i ljudstvu. Istodobno, kako je većina obale kamena, s razmjerno malo prirodnih šljunčanih plaža, prirodno uklanjanje onečišćenja pod utjecajem valova bilo bi prilično učinkovito. Mogućnosti djelovanja kojim bi se smanjila duljina onečišćene obale prije nego što ono dospije do obale ocjenjuju se u studiji vrlo skromnim. Ostali mogući slučajevi opisuju nasukavanja, eksplozije i požare tankera na raznim lokacijama unutar Kvarnera i Riječkog zaljeva, a svima im je zajedničko da bi nafta u relativno kratkom roku dospjela na obalu. Ovisno o mjestu nesreće i vremenskim uvjetima bili bi pogođeni razni dijelovi obale na kopnu i otocima. Temeljni uvjet pravodobnog i uspješnog sprečavanja takvog razvoja događaja je pravodobno izvještavanje te upućivanje dovoljnih količina zaštitnih brana radi ograničavanja slobodnog kretanja nafte. Pritom, u pravilu, vrijeme za postavljanje odgovarajuće količine zaštitnih brana nakon početka ispuštanja ne bi smjelo biti duže od 6 do 12 sati.
Da je dobra organizacija od presudne važnosti potvrdio je i Darko Domović, tehnički savjetnik tvrtke OSEC, organizatora konferencije u Opatiji.
- Hrvatska na organizacijskoj razini ima akcijski plan u slučaju zagađenja uljem, i članica je gotovo svih globalnih i regionalnih organizacija iz tog područja. To je zapravo važnije od činjenice da nemamo mnogo vlastite opreme za sprečavanje širenja i sanaciju zagađenja jer bi u slučaju većeg zagađenja mogli računati na pomoć ostalih članica. Opreme za početnu intervenciju imamo, a već u roku od dva-tri dana pristigla bi i dodatna oprema iz drugih zemalja, kazao je Domović, dodavši kako je Hrvatska po pitanju prevencije zagađenja daleko ispred većine zemalja na Mediteranu.
Upravo u preventivu te suradnju s državama regije Hrvatska će, prema riječima državnog tajnika za more Marija Babića koji je otvorio konferenciju, nastaviti i dalje ulagati kako bi se vjerojatnost nesreće tankera i izljeva nafte u Jadran svela na minimum.
- U takvim situacijama presudna je dobra suradnja jer niti jedna zemlja ne može se sama nositi s velikim zagađenjima. Ipak, najvažnija je preventiva, jer kad se nesreća dogodi tada je već kasno. S te strane Hrvatska je bila inicijator sustava odvojene plovidbe u Jadranu čime je smanjen rizik od sudara brodova, a pokrenuli smo i inicijativu za proglašenje Jadrana posebno osjetljivim područjem, kazao je Babić, zaključivši kako, bez obzira na krizu, sve države jadranske regije moraju osigurati sredstva za zaštitu morskog okoliša.
Konferencija, koja se, igrom slučaja održava u vrijeme kada u Meksičkom zaljevu traje borba s vjerojatno najvećim zagađenjem naftom u povijesti, u Opatiji je okupila brojne stručnjake iz Hrvatske i svijeta, a trajat će do petka, 14. svibnja.